Koncentracija otpada na dnu Jadrana među najvišima je u Europi. Odmah iza njega je Keltsko more i sjeveroistočni dio Sredozemnog mora. Otpad u Jadransko more baca oko četiri milijuna ljudi. Za vrijeme turističke sezone taj se broj ušesterostruči

Tim znanstvenika istraživanje je vršio na tijelima uginulih kornjača, a njegovi rezultati objavljeni su u časopisu Marine Pollution Bulletin.

Iako utjecaj otpada na morski svijet nije potpuno razjašnjen, znanstvenici vjeruju kako je on za neke vrste smrtonosan.

Istraživači sa Sveučilišta u Zagrebu na čelu sa dr. sci. Bojanom Lazarom, otkrili su da više od trećine od 54 kornjače koje su pregledali, u svojoj utrobi

imaju neku vrstu otpada kao što su plastične vrećice, folija, konopci i ribarski najlon što je u mnogim slučajevima uzrok ugibanja ovih životinja.

Priobalna područja sjevernog Jadrana jedno su od dvaju najvažnijih staništa u Sredozemlju za razvoj kornjača. 'Moramo saznati više o Jadranu kako bismo pomogli kornjačama na njihovom putovanju Mediteranom.

Kornjače jedu gotovo sve, a plastika jako dugo ostaje na dnu i zato moramo početi paziti što sve bacamo u Jadransko more', rekla je znanstvena novakinja Romana Gračan s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu koja je također radila na ovom istraživanju.

Koncentracija otpada na dnu Jadrana među najvišima je u Europi. Odmah iza njega je Keltsko more i sjeveroistočni dio Sredozemnog mora.

Otpad u Jadransko more baca oko četiri milijuna ljudi. Za vrijeme turističke sezone taj se broj ušesterostruči.

Znanstvenici vjeruju kako će nova studija pokrenuti ozbiljnije rasprave te da će se započeti sa osmišljavanjem projekata za očuvanje mora, piše BBC a prenosi danas.hr.