Svaki pokušaj progona hrvatskih vojnika zbog eventualnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata treba zaustaviti u potpunosti ili dijelom, smatra nešto više od dvije petine mladih

Na vlasti su SDP i HDZ, homoseksualnost je bolest, NDH nije bila fašistička tvorevina, ratne zločine ne treba kažnjavati, Hrvatska ne bi trebala ulaziti u Europsku uniju, a slobodu medija i govora trebalo bi ograničiti...

Zastrašujući su to i alarmantni rezultati opsežnog GONG-ova istraživanja tijekom travnja i svibnja 2010. godine na 999 maturanata u cijeloj Hrvatskoj o njihovoj političkoj pismenosti i stavovima te mišljenju o ulasku u Europsku uniju.

Ocrtano konkretnim brojkama, zabrinjavajuće stanje u glavama mladih izgleda ovako: više od 40 posto njih misli da Vladu vode SDP i HDZ, a samo je njih 17,6 posto znalo da vladajuću koaliciju čine HDZ, HSS, SDSS i donedavno HSLS.

Više od 45 posto njih misli da je homoseksualnost bolest, a čak 64,3 posto homoseksualcima bi zabranilo da javno nastupaju kako bi se spriječio njihov loš utjecaj na mlade.

Samo 27 posto maturanata smatra da je NDH fašistička tvorevina, naspram njih također 27 posto koji smatraju da nije, a ostali o tome nemaju stava. S druge strane 14 posto njih se oštro protivi kažnjavanju isticanja fašističkih simbola, dok čak više od 40 posto mladih misli da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od drugih naroda.

Svaki pokušaj progona hrvatskih vojnika zbog eventualnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata treba zaustaviti u potpunosti ili dijelom, smatra nešto više od dvije petine mladih.

Istovremeno, 50 posto naspram njih 49 posto podržava ulazak Hrvatske u EU i 33 posto njih od toga očekuje više štete nego koristi, pokazalo je pak drugo GONG-ovo istraživanje u suradnji s Fakultetom političkih znanosti, koje se bavilo očekivanjima i strahovima mladih od ulaska Hrvatske u EU.

Čak 31 posto ispitanika smatra da među glavne osobine demokratskog poretka ne spada i to da građani i mediji mogu slobodno kritizirati vlast. Štoviše, 35 posto njih misli da bi neke medije trebalo zabraniti, a 23 posto slaže se s osnivanjem državnog tijela koje će paziti da u medijima ne bude objavljeno nešto što je protivno državnim interesima. Također, svaki peti smatra da treba onemogućiti neke društvene skupine da govore ono što je suprotno uvjerenju većine.

Toliko o kontroverznim stavovima i vrijednostima mladih, a sad malo o činjenicama s kojima također imaju problema. Osim što na prvi pogled zbunjujuće djeluje podatak prema kojem misle da zemljom vladaju HDZ i SDP, slika je donekle jasnija ili još više zbunjujuća kad se uzme u obzir da čak 27 posto njih smatra da opozicija ima svoje predstavnike u vladi.

Slaba politička pismenost i informiranost među maturantima iskazuje se i u tome što su za njih 14 posto opozicija stranke i skupine koje se bore protiv državnih interesa, a na pitanje o tome tko čini opoziciju, točno je odgovorilo tek njih 46 posto.

Tračak svjetla baca činjenica da 70 posto maturanata zna što podrazumijeva trodioba vlasti, njih 84 posto zna tko ima pravo glasa, više od 58 posto ih zna otkad je Hrvatska u NATO-u, a čak 93 posto zna kako se zove aktualni predsjednik Republike.

Homofobi, šovinisti ili etnocentristi, aktivistički cinici, neznalice, ignoranti - zar je to hrvatska mladež i kako to promijeniti - pitaju se mnogi nakon ovakvih rezultata.

Stručnjaci smatraju da je sve to posljedica očito ubojite kombinacije kućnog (ne)odgoja mladih, okružja u kojemu žive i odrastaju i vrijednosti s kojima se pritom susreću, te formalnog i neformalnog obrazovanja koje ovisi i o tome o kojem se tipu škole radi. Takav se zaključak, naime, nameće nakon rasprave održane prilikom predstavljanja rezultata istraživanja na Fakultetu političkih znanosti.

Vlasta Ilišin, ravnateljica Instituta za društvena istraživanja koja godinama istražuje mlade, pa je tako s ovim najnovijim istraživanjem usporedila i ono koje je Institut proveo 2004. godine, naglasila je da se mladi u svojoj percepciji i razmišljanjima ne razlikuju pretjerano od starije populacije.

Da su mladi slični općoj populaciji građana, upozorio je i Nebojša Blanuša s FPZG-a, naglasivši i da s približavanjem EU dolazi do 'sljepljivanja' negativnih očekivanja. Naime, cijeli taj proces sad već zaista traje, a i mladi, možda krivo, ali percipiraju svijet oko sebe i društvo u kojemu žive.

Naravno, za to su im potrebna i određena intelektualna oruđa koja pruža obrazovanje, ali kad je recimo u pitanju EU, na to, upozorila je Ilišin, utječu i politički procesi unutar Hrvatske i unutar EU te njihovi međusobni odnosi.

S obzirom na dug staž po pitanju interesa za mlade, vrlo je interesantan podatak koji je iznijela Ilišin, a taj je da među učenicima prvoga i četvrtoga razreda srednje škole ima razlika u stavovima i vrijednostima, dok među studentima prve i četvrte godine nema. Drugim riječima, tu se vrlo lijepo vidi da nakon mature dolazi do prilično neznatnih promjena u glavama pa prije mature treba raditi na oblikovanju što je više moguće.

Dragan Bagić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji je predstavio rezultate istraživanja, istaknuo je da oni pokazuju da formalna politička socijalizacija ne uspijeva promovirati vrijednosti aktivnog građanstva. Na to je upozorila i njegova kolegica s FFZG-a Vedrana Spajić Vrkaš, istaknuvši pritom da s time nisu na čisto ni u samoj EU, ali se ne može osporiti smisao obrazovanja za aktivno demokratsko građanstvo.

Na kraju zanimljive rasprave, koja je u pojedinim dijelovima išla i daleko šire od osnovne teme, koja je zapravo opsežna već sama po sebi, upućena je poruka i GONG-ova preporuka da bi u srednje škole bilo poželjno preoblikovati obavezni nastavni predmet Politika i gospodarstvo u zaseban obavezan predmet Ljudska prava i demokratsko građanstvo. Cilj toga je raditi i postići što bolju političku pismenost mladih kao aktivnih i odgovornih građana, ma koliko god to pedagoški optimistično zvučalo.