Iako je Ministarstvo za ovaj projekt na razini države potrošilo čak devet milijuna kuna, sličnu sudbinu pametna ploča doživjela je i u drugim školama

Otkako je iz Ministarstva obrazovanja prije dvije godine u zadarsku Gimnaziju Jurja Barakovića stigla takozvana pametna ploča, ta skupa informatička oprema za elektroničku nastavu stoji neraspakirana u jednoj od učionica.

Za nju u ovoj zadarskoj školi nemaju adekvatan prostor, niti educirani kadar koji bi mogao raditi na tako složenom sustavu i zato je ne koriste u nastavi.

Iako je Ministarstvo za ovaj projekt na razini države potrošilo čak devet milijuna kuna, sličnu sudbinu pametna ploča doživjela je i u drugim školama koje su je dobile iako je nisu tražile, piše 'Slobodna Dalmacija' . Iz Ministarstva obrazovanja kažu kako je ploče do sada dobilo oko 90 posto srednjih škola u Hrvatskoj, dakle njih više od tristo. Uzme li se u obzir da svaka ploča stoji oko 30 tisuća kuna, jednostavno računicom lako je doći do brojke od devet milijuna kuna.

- Jednostavno je nemamo gdje postaviti u našoj školi, a s druge strane nemamo obučenih ljudi koji na njoj znaju raditi. Na ovakvu opremu otišli su ogromni novci, međutim većina škola koje su dobile ploču uglavnom je ne koriste.

Ako se već želi informatizirati nastava, postoje puno efikasnija i jeftinija rješenja od pametnih ploča od kojih svaka košta oko 30 tisuća kuna. Kupnja tih ploča i inače je luksuz, a kamoli da u ovim vremenima recesije stoje neraspakirane - kaže ravnatelj Gimnazije Jurja Barakovića prof. Ranko Atruković, dodajući kako pametna ploča nije jedini primjer jer se škole i inače prekrcavaju skupom i nepotrebnom tehnikom na kojoj nema tko raditi jer profesori nisu obučeni.

I drugi ravnatelji s kojima smo razgovarali kažu kako im pametna ploča uglavnom stoji kao ukras u informatičkim kabinetima. Riječ o, kažu, o korisnom pomagalu, ali vrlo selektivne primjene koju dodatno otežava činjenica da je svaka škola dobila samo po jednu ploču s kojom ne znaju što bi.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja uopće nije pitalo treba li im takva oprema i imaju li uvjeta da bi se koristila u nastavi iako većina njih ima primarnije i praktičnije potrebe za održavanje hladnog pogona u svojim školama. O plaćama u prosvjeti da i ne govorimo. Na to su se žalili i predsjedniku školskog sindikata "Preporod" Željku Stipiću.

- Na nabavu te opreme, koja sad stoji kao mrtvi kapital, bačeni su silni milijuni proračunskih kuna, što je prestrašno u ovoj situaciji kad se u prosvjeti navodno štedi na svakoj kuni, pa i prekovremenom radu prosvjetara.

Znakovito je da oko kupnje te opreme vlada zavjet šutnje jer se postavlja pitanje tko je u Ministarstvu i pod kojima uvjetima kupovao opremu koju škole nisu tražile niti na njoj rade. I tko će odgovarati za tu opremu koja će ubrzo zastarjeti.

Još je apsurdnije da se paralelno s kupnjom te opreme u proračunu Ministarstva smanjivao iznos za obučavanje nastavnika koji bi trebali na njoj raditi - govori Stipić, dodajući kako se prema informacijama od profesora s terena i taj novac neracionalno troši jer se ljude se ponovno poziva na stručne skupove i plaćene edukacije koje su već odradili.

Kupovinu pametnih ploča, koji su trebale zamijeniti klasičnu školsku ploču, spužvu i kredu, Ministarstvo obrazovanja pokrenulo je prije pet godina. Planirano je kako će se u projekt uložiti 10 milijuna kuna. Dragan Schwartz, državni tajnik Ministarstva znanosti koji je šest godina bio ključan čovjek za informatizaciju školstva, pa tako i ovaj projekt, dao je ostavku na to mjesto u siječnju ove godine

Iz Ministarstva obrazovanja kažu kako je u suradnji s CARNet-om i Agencijom za odgoj i obrazovanje provedena edukacija za nastavnike-trenere koji će svoje kolege dalje obučavati za korištenje pametnih ploča u redovitoj nastavi. Edukaciju za trenere je prošlo ukupno 137 nastavnika informatike iz čitave Hrvatske.