Gdje su nestale vrećice s plastičnim otpadom koji se ne otkupljuje, bocama od deterdženata, ulja, mliječnih proizvoda i sličnih predmeta?

 

Nakon što je zadarska Čistoća krenula s tim projektom prije dvije godine, pokraj svakoga kontejnera moglo se vidjeti mnoštvo vrećica sa selekcioniranim otpadom. Vrećice je Čistoća građanima slala na kućne adrese, a rezultati su bili više nego vidljivi po gradskim četvrtima.

Taj se prizor u zadnje vrijeme promijenio i sve je manje vrećica s takvim otpadom uočljivo pokraj kontejnera, a i Čistoća ne šalje više vrećice na kućne adrese, nego ih građani moraju sami preuzimati u zgradi gradskog komunalca.

Propada li polako projekt prikupljanja ambalažnog otpada od ostalih polimera (plastike) iz kućanstava odvojenog od ostalog komunalnog otpada?

- Nipošto, prema našim pokazateljima imamo stalno povećanje količina. Kada smo krenuli u ožujku 2009. godine, u tih devet mjeseci prikupili smo 90 tona, iduće godine imali smo povećanje na 170 tona, a ove godine također očekujemo još veće količine.

Na samom početku 10 posto građana odvajalo je ambalažni otpad, sada je to otprilike 16 do 17 posto, a naš je cilj postići u prve tri godine da 20 posto građana odvaja taj otpad. To što ste primijetili da je vrećica manje pokraj kontejnera, najvjerojatnije je rezultat toga što u zadnje vrijeme češće odvozimo takav otpad. Umjesto dva puta mjesečno, sada ga vozimo jednom tjedno, Slobodnoj Dalmaciji kazao je direktor Čistoće Tomislav Ćurko.

Slanje vrećica na kućnu adresu nije presudno za odvajanje otpada, jer onaj tko želi odvajati doći će po vrećice u Čistoću, a gomilanje vrećica kod kuće opet nije jamstvo da će se otpad odvajati, ističe Ćurko.

Zanimljivo je da pomoću tih vrećica Čistoća može voditi točnu evidenciju o tome koji građanin i koliko odvaja plastični ambalažni otpad, tko to čini povremeno, a tko nikada. Doduše, otpad se može odvajati i u neku drugu vrećicu, ali većina građana za to koristi vrećice Čistoće.

- Prema takvoj evidenciji, najveća količina ambalažnog otpada od plastike iz kućanstva odvojenog od ostalog komunalnog otpada prikuplja se na području Dikla, a najmanje u zonama stanova.

Ljudima koji imaju kuće lakše je odvajati otpad jer imaju više mjesta za to u odnosu na stanove, pa je vjerojatno to razlog.

Mi i dalje nastojimo edukacijom, osobito među mladima, utjecati na to da se što više odvaja reciklažni otpad koji bi inače završio na odlagalištu i raspadao se zagađujući okoliš na stotine, pa i tisuće godina, zaključuje Ćurko.