Događaji

Kakvo je hrvatsko obrazovanje?

‘Tko plati studij sigurno dobiva svoju diplomu, ali ne i znanje’

‘Tko plati studij sigurno dobiva svoju diplomu, ali ne i znanje’

Profesore nitko ne kontrolira, kriteriji ocjenjivanja su preniski i plaćamo fakultete koje ne trebamo

Hrvatska ima 161 studijski program ekonomije i nijedan nije našao mjesto u međunarodnim rangiranjima. Financial Times izradio je za 2010. listu 65 vodećih svjetskih škola koje nude program magistra menadžmenta (Masters in Management). Prema njoj od 10 najboljih škola čak je šest francuskih, piše jutarnji.hr

Nijedan hrvatski studijski program nije zadovoljio kriterije koji su se gledali, od toga u kojem roku studenti mogu naći posao nakon diplome, do udjela doktora znanosti u nastavnom osoblju. Stoje li naše diplome previše novca u odnosu na dobiveno znanje?

- Očito je da naše diplome ne vrijede onoliko koliko je u njih uloženo novca. Postoji prešutni dogovor studenata i nastavnika da oni plate školarine i za to dobiju diplomu, a ne nužno i znanje. Na privatnim je studijima stanje lako moguće još gore jer oni žive od školarina. U kvazi-državnim nešto je bolje jer mi još uvijek možemo rušiti studente - rekao je prof. dr. Ivo Bićanić, jedan od najcjenjenijih profesora zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Dodao je kako loši studiji ekonomije u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju.

Naš je nepovratni silazak počeo ‘90-ih, a ubrzan je Bolonjom koja je katastrofalno provedena - kaže Bićanić te ističe da je većina državnih fakulteta prevelika, pa postoji “jaka koalicija lijenčina kojima odgovara nerad, bedaka kojima odgovara odsustvo kriterija, domaćica kojima odgovara radno vrijeme i poduzetnika koji imaju paralene poslove na kojima mnogo zarađuju.”Ekonomist dr. Guste Santini smatra da je loša kvaliteta studija ekonomije odraz odnosa vlasti prema obrazovanju.

- Hrvatska nema ni strategiju razvoja, a znanost i obrazovanje je derivacija takvog stanja - rekao je Santini. I njega je iznenadio podatak da Hrvatska ima 161 studijski program iz ekonomije.

- Nekompetencija je postala dominirajuća varijabla u društvu, gube se kriteriji za sve, pa i za obrazovni sustav. Tko pita profesore izabrane u trajna zvanja koliko su u zadnje vrijeme objavili radova. Država finacira niz fakulteta koji društvu uopće više ne trebaju - kaže Santini. Prof. dr. Mato Crkvenac, bivši ministar financija smatra da su kriteriji kvalitete prije bili puno oštriji.

- Treba zaoštriti kriterije i u nastavi i u ocjenjivanju. To bi sigurno podiglo kvalitetu. Drugo, naši studenti moraju postati međunarodno kompetentni. Nije dovoljno da su oni dobri samo u Vrbovcu. I treće, treba uspostvaiti jaču suradnju fakulteta s gospodarstvom, što je teško jer je gospodarstvo u Hrvatskoj u debeloj krizi - rekao je Crkvenac.

Za poduzetnika Nenada Bakića najveći je problem u tome što program većine državnih ekonomskih fakulteta nema veze s potražnjom. - Privatni studiji su bliži potrebama tržišta rada - smatra Bakić. Kao problem navodi i upisne kvote koje se, kaže, maksimiziraju kako bi se od države dobilo što više novca. - Ne upišete li se u besplatnu kvotu, možete platiti prvu godinu i kasnije se upisati na mjesto onih koji odustanu. Fakultet tako popuni kvotu i dobije dodatne školarine - kaže Bakić.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.