O prosvjedima, posrnuloj ekonomskoj situaciji i raširenoj korupciji u Hrvatskoj pisao je novinar uglednog britanskog lista The Guardian.

"Dvadeset godina nakon proglašenja nezavisnosti i prvih višestranačkih izbora, nakon zanesenih obećanja o prosperitetu i slobodi parlamentarnoga kapitalizma, Hrvatska se našla usred vala masovnih prosvjeda, s predviđanjem rasta stope nezaposlenosti na 20 posto u ožujku", piše.

Autor članka prenosi poruke prosvjednika koji traže odlazak političke oligarhije te se žale da nemaju za hranu i odjeću. Napominje da nema službenih organizatora prosvjeda te da ih nije potaknuo niti jedan poseban incident. Podsjeća da se na prvom prosvjedu 22. veljače pojavilo dvjestotinjak ljudi, da bi uskoro broj prosvjednika narastao do 10.000. Piše i da su prosvjednici posjetili banke, nacionalnu televiziju, parlamentarne stranke te domove poznatijih političara.

"Starije generacije se osjećaju umorno i prevareno, dok mlađe ne vide nikakvu perspektivu ni budućnost. Zaposlenje se lako gubi i teško pronalazi. Većina onih koji ga imaju mogu si priuštiti samo najnužnije stvari. Čak i namirnice prosječne za standard EU-a poput sira, mesa i voća postaju luksuz za sve više ljudi. Mnogi svojoj djeci jedva uspjevaju priuštiti fakultetsko obrazovanje, dok značajno reducirana javna uprava, poput zdravstvenog sustava, grca u korupciji", piše novinar Guardiana.

"Povod prosvjedu je dvadeset godina ekonomskog pada. Najprije su se 1989. godine provele reforme otvaranja tržišta, a zatim je došao rat koji je uzdrmao čitavu zemlju i njezinu industriju. Uslijedilo je slamanje ekonomije od strane vlasti pod izlikom privatizacije. Industrija je raskomadana, proizvodnja osakaćena, a banke, telekomunikacije i ostala infrastruktura su jeftino prodani. Bivši premijer Ivo Sanader nalazi se u austrijskom zatvoru, čekajući suđenje za korupciju vezanu uz austrijsku Hypo banku. Hrvatska vlada je tijekom prošle godine dana pokrenula nekoliko većih istraga te uhitila više bivših ministara i direktora."

"Nadajući se da će istovremeno zadovoljiti čelnike EU-a i hrvatski narod, vladajući su pokrenuli istrage kojih je rezultat suprotan očekivanom - dovele su do raširenog stava da je vladajući HDZ preduboko zakopan u korupciju da bi se s njome mogao obračunati. Budući da ni najveća oporbena stranka SDP nije učinila ništa značajno kako bi riješila probleme, ne iznenađuje činjenica da su na prosvjedima spaljene zastave obje stranke, kao i zastava EU-a", piše Guardian.

"Prosvjednici su raznovrsna gomila. Oni koji se protive kapitalizmu, privatizaciji i Europskoj uniji te zahtijevaju direktnu demokraciju i socijalno blagostanje su trenutno u manjini, ali pretpostavljam da će njihov broj rasti. Međutim, političke promjene je vrlo teško predvidjeti: Tko je mogao očekivati pad istočnoeuropskog socijalizma tako brzo? Tko je mogao očekivati vojnu opsadu u srcu Europe kada su Sarajevo i Bosna ostavljeni da iskrvare 90-ih godina?", pita se novinar.

"Ipak, vjerojatnost nije kriterij prema kojemu treba prosuđivati posljednje događaje, već kolektivna volja naroda i njegova sposobnost ispisivanja iznenadnih promjena na stranicama povijesti. Nedavni događaji u Tunisu i Egiptu nam služe kao dobar podsjetnik na to. Međutim, između tih zemalja i Hrvatske postoji značajna razlika - nije autokratski režim, već parlamentarni kapitalizam onaj kojemu bi narod mogao presuditi. U međuvremenu, prosvjedi se nastavljaju", završava novinar Guardiana.