Procesuiranje ratnih zločina mora se provoditi dosljedno, bez obzira tko je počinitelj, a tko žrtva, jer zločin, ma čime on bio potaknut, ničim ne može biti opravdan

U kolovozu i rujnu 1995. godine, za vrijeme i nakon akcije "Oluja", ubijeno je više od 600 civila i zapaljeno više od 22.000 kuća. Podaci su to na koje u priopćenju uoči presude generalima Gotovini, Markaču i Čermaku podsjeća Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću.

Prema podacima koje je prikupio Hrvatski helsinški odbor, Hrvatsku je iz straha za osobnu sigurnost i na nagovor vlasti samoproglašene Republike Srpske Krajine tada napustilo više od 150.000 njenih dotadašnjih stanovnika, mahom srpske nacionalnosti.

Njihov povratak, upozorava Documenta, bio je otežan zbog neuspostavljanja mjera sigurnosti i pravne države na tom dijelu teritorija Republike Hrvatske, zakašnjelog procesuiranja ratnih zločina, neučinkovitih programa povratka i presporih državnih gospodarskih mjera poticanja obnove, prenosi index.hr

Documenta u svom priopćenju podsjeća javnost samo na neke zločine koji nikada nisu procesuirani: U Golubiću kraj Knina 6. kolovoza 1995. ubijeno je najmanje 10 civila, u Mokrom Polju kraj Knina od 6. kolovoza ubijeno je najmanje pet civila, između 7. i 8. kolovoza u napadima na kolonu izbjeglica između Gline i Dvora ubijeno je više desetaka civila, u mjestu Komić kraj Korenice 12. kolovoza 1995. ubijeno je devet civila, u Gruborima kraj Knina 25. kolovoza 1995. ubijeno je šest civila što su nadležni pokušali prikriti, u Gošiću kraj Kistanja 27. kolovoza 1995. ubijeno je sedam civila...

A to, nažalost, nije kraj počinjenim zločinima koji ni danas, više od 15 godina kasnije, nisu razriješeni.

"Procesuiranje ratnih zločina mora se provoditi dosljedno, bez obzira tko je počinitelj, a tko je žrtva, jer zločin, ma čime on bio potaknut nema ni naciju ni vjeru, nego samo obilježje zla i stoga ničim ne može biti opravdan, kao što se ne može opravdati ni njegovo neprocesuiranje", ističe Documenta, te podsjeća kako se za zločine u Oluji terete po zapovjednoj odgovornosti terete i generali kojima će Haški sud u petak izreći presudu.

"Bez obzira na sadržaj prvostupanjske presude pozivamo na mirno i dostojanstveno prihvaćanje odluke sudskog vijeća MKSJ", zaključuje se u priopćenju.