Događaji

Talijani optužuju Hrvate

'Hrvati su nam ukrali podrijetlo Marka Pola'

'Hrvati su nam ukrali podrijetlo Marka Pola'

Corriere della Sera ide dalje i tvrdi da Marko Polo u svojoj knjizi "Il milione" nikad nije spomenuo Korčulu

Talijanski list "Corrie della Sera" optužio je Hrvatsku da je Talijanima ukrala identitet i podrijetlo Marka Pola. Vijest, koja je danas objavljena na naslovnici dnevnika, govori o posjetu bivšeg predsjednika Stjepana Mesića kineskom gradu Yangzhou, gdje je prisustvovao otvorenju muzeja posvećenom čuvenom svjetskom putniku. Talijane je zgrozilo slovo "k" u imenu Marka Pola, kao i Mesićeva izjava za Kineski radio da je "rođen u Hrvatskoj i otvorio je vrata Kine Europi". Marco (sa slovom C) rođen je u Veneciji, tvrdi Corriere della Sera.

Legenda o hrvatskom podrijetlu nije nova, piše novinar Gian Antonio Stella, no nikad nije dokazano da je Polo rođen na hrvatskom otoku Korčula. I da je tamo rođen, nastavlja Corriere, do polovine 15. stoljeća je otok bio dio Mletačke Republike i, konkretno, bio je u vlasništvu obitelji Zorzi. Kazati da je netko Hrvat samo zato što se rodio na tlu koji je danas Hrvatska je povijesna ekstravagantnost, tvrdi list, te donosi kako je Giuseppe Garibaldi, koji je ujedinio Italiju, rođen u Nici, ali nitko ga ne zove francuskim domoljubom, te da se pisac Italo Calvino rodio u Havani ali nikome ne bi palo na pamet nazvati ga kubanskim spisateljem.

Corriere della Sera ide dalje i tvrdi da Marko Polo u svojoj knjizi "Il milione" nikad nije spomenuo Korčulu, a o tom otoku ne piše ni u obiteljskim dokumentima koji su sačuvani u Veneciji, i kojih ima u izobilju.

"Grubost koja se dogodila u gradu Yangzhou je najnovija u nizu pronevjera zagrebačkih nacionalista kulturne baštine koja nije njihova", komentira list, te donosi niz primjera: skulpturu mletačkog lava u Splitu nazvali su "post-iliričkim Lavom", a Franjo Tuđman je u Vatikanu otvorio izložbu "Hrvatska umjetnost i vjera" u kojoj su "hrvatizirane" slike Lorenza Lotta, Tintoretta, te Šibenska katedrala koja je izgrađena u pisanskom stilu, a njen je autor, Giorgio Orsini da Zara, preimenovan ("hrvatiziran") kao Juraj Dalmatinac, stoji na naslovnici najčitanijeg talijanskog lista.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.