Pažani će u četvrtak konačno doznati hoće li i 'struka' dati zeleno svjetlo da njihov otok, uz nadaleko čuvene sir, čipku i sol, te neizbježni vjetar, postane poznat i po tome što će dobiti kanal koji će doslovno prepoloviti Pag. Ipak stanovnike ovog otoka u cijeloj je priči najviše skandaliziralo što u gradnji kanala Pag - Košljun odlučujuću ulogu igra Želimir Dodder, glavni akter afere 'Paška rebra' iz davne 1997. koja je imala za cilj malverzacijama doći do atraktivnog zemljišta.

Gradskim vijećnicima bit će, naime, predstavljena Studija utjecaja na okoliš često spominjanog i još češće osporavanog Plovnog kanala 'Grad Pag - Košljun', kao investicija zagrebačke tvrtke Moreuz s još uvijek nepoznatim iznosom neophodnih sredstava. Svoj je potpis na peticiju protiv gradnje kanala, čije su potpisivanje organizirale građanske udruge s Paga i Zadarske županije, u tri dana stavilo više od 2.100 ljudi, a potom je preko web-stranica Zelene liste pokrenuta još jedna peticija koju je u prvih pet dana potpisalo blizu 1.900 ljudi s tendencijom daljeg rasta.

Dodderove mrlje iz prošlosti

Uz priču o gradnji kanala Pag - Košljun po medijima se posljednje vrijeme podsjeća i na aferu 'Paška rebra' u kojoj je glavni akter bio Želimir Dodder, poduzetnik iz Mostara i osnivač tvrtke Moreuz koja namjerava graditi sporni kanal. Suđeno mu je za prevaru Dubrovačke banke prilikom kupnje zemljišta na Paškim rebrima još 1997. kad je od grada Paga kupio 70 hektara namjeravajući graditi turističko-stambeno naselje. Dubrovačka banka Dodderovom je Eurošpedu izdala jamstvo od 5,4 milijuna njemačkih maraka za kupnju zemljišta. Kasnije su osporavali jamstvo, jer ga nisu izdale ovlaštene osobe. Županijski sud u Zadru je Želimira Doddera nepravomoćno je oslobodio optužbi da je prevario Dubrovačku banku u postupku kupnje zemljišta na Paškim rebrima. Dug koji je imao prema gradu Pagu navodno je izmirila banka koja je Dodderu bila jamac. Valja istaknuti da afera Paška rebra do danas nije u potpunosti razjašnjena. Osim toga Dodderovo ime se sredinom devedesetih spominjalo i uz neke druge slučajeve gospodarskog kriminala. Primjerice uz privatizaciju murterskog hotelsko-turističko-ugostiteljskog poduzeća Slanica: pri čemu su se dionice 'Slanice' od radnika otkupljivale novcem iste te tvrtke. Inače, Doddera se u medijima opisivalo kao osobu blisku tadašnjoj obavještajnoj zajednici i jednog od financijera ondašnje HDZ-ove radikalne struje, koju su predstavljali Ivić Pašalić, Ivica Ropuš, Ante Baković...

Osim javnosti, prije svih žiteljima Paga, peticija je internacionalizirana i na potpis ponuđena i stranim gostima tog otoka. 'Nije jasno po čemu bi gradnja kanala bila opravdana - ekonomski, turistički ili ekološki, pa taj projekt dobiva same minuse. Ako se procjenjuje da će radovi trajati sedam godina, cijeli će Pag svih tih godina biti jedno veliko gradilište prepuno bagera, kamiona, prašine i buke. Sporna je i namjena tog kanala, jer zbog snažnih morskih struja njime turisti neće moći ploviti. Kad još zapuše ionako vrlo česta bura, definitivno je riječ o apsurdnom projektu', tvrdi Vlasta Toth, supredsjednica Zelene liste koja je, zajedno s udrugama Cvit soli, Eko-Zadar, Udrugom mladih Bataja i Udrugom privatnih iznajmljivača, najžešći kritičar gradnje kanala.

Ideja stara dva desetljeća zaživjela je prije nekoliko godina najavom gradnje 6,5 kilometara dugog kanala koji bi povezao grad Pag i prirodnu luku Košljun, a kao investitor pojavila se tvrtka Moreuz, za koju u Sudskom registru trgovačkih društava stoji kako joj je osnivač, ujedno i jedini član d.o.o. - Želimir Dodder. Doduše, tvrtka prijavljena na adresi Gajeva 2 u Zagrebu po jednom drugom izvoru - servisu Poslovna Hrvatska, ima evidentiran kapital od samo 20.000 kuna (što je kapital koji mora imati svaka tvrtka koja se želi registrirati kao d.o.o.), ali i podatak da zapošljava 0 (nula!?) radnika te upozorenje kako je 'provjera: ozbiljno preporučena'. Podsjetimo, mediji su još u ožujku prošle godine objavili kako se Dodderova tvrtka uknjižila na 168.122 kvadrata na području Košljunskog zaljeva, nedaleko od Grada Paga.

Upravo su navedeni podaci ona druga strana medalje na koju, uz sve špekulacije vezane uz zahtijevan, ali i kontradiktoran posao, upozoravaju protivnici projekta. 'Čim se u cijeloj priči pojavljuje Želimir Dodder, koji je 90-ih već prevario grad Pag, jer je mešetario zemljištem i oštetio ga za veliki iznos, odnosno njegova beznačajna tvrtka koja bi trebala biti nositelj posla i enormne investicije čija je cijena milijarda i više nečega, kuna ili eura - svejedno je, očito je kako se radi o zadnjem grabežljivom kapitalu koji želi sve razoriti', ukazuje Vlasta Toth, podsjećajući da su u cijeli posao uključeni i drugi lokalni tajkuni.

Protivnici gradnje kanala upozoravaju kako se iza cijelog posla, umjesto poboljšanja turističke ponude i privlačenja bogatih turista s jahtama, zapravo krije eksploatacija kamena vapnenca, stvaranje građevinskog zemljišta nasipavanjem otpadnih materijala tzv. jalove zemlje te gradnja najmanje 1.500 apartmana. 'Sve će za posljedicu imati uništenje solane za koju se pretpostavlja da je postojala u rimskim vremenima. Solana je, uz čipku i sir, simbol Paga i umjesto da od toga napravimo brand i pokazujemo turistima, idemo na rušenje. Nije samo u pitanju gospodarska šteta, jer Solana Pag dobro posluje i prehranjuje 100-ak obitelji, nego i moguća kulturno-tradicijska šteta', upozorava Vlasta Toth, dodajući kako 'iza svega navodno stoje i talijanski kupci vrlo zainteresirani za kupnju vrijednog kamena, iako je poznato da je eksploatacija većih količina kamena na otocima zabranjena'.

Studiju utjecaja na okoliš radi splitski Hidrografski institut

Dok građani potpisuju peticiju protiv gradnje kanala, gradonačelnik Paga Ante Fabijanić - Njekulin novinarima poručuje kako će se očitovati tek 'kad vidi studiju utjecaja na okoliš'. Slično poručuju i iz tvrtke Moreuz, najavljujući priopćenje za javnost i spremnost na davanje svih odgovora nakon četvrtka i predstavljanja Studije utjecaja na okoliš čija je izrada povjerena Hrvatskom hidografskom institutu iz Splita. 'Sve izjave prije toga nemaju smisla, jer struka se mora poštovati. Dok oni ne kažu svoj stav, nema potrebe da itko iznosi ikakva mišljenja, želje i stavove', kratko je odgovorio Ivica Paradžik, direktor Moreuza.

Izgradnjom kanala, strahuje se, u pitanje bi došao jedan mnogo korisniji projekt - otvaranje prirodnog lječilišta uz pomoć nadaleko poznatog ljekovitog blata. Stoga su se udruge i Pažani obratili za pomoć i SDP-u, namjeravajući podignuti problem na državnu razinu, jer smatraju da su prirodne ljepote i znamenitosti Paga ujedno i vrijednosti hrvatske države. 'Najspornije od svega je što niti grad Pag, niti investitor nisu odgovorili na pitanje koja je korist od tog projekta, ako se ima na umu da će se njegovom realizacijom uništiti solana, mogućnost razvoja zdravstvenog turizma na paškom blatu, mrijestilište riba... Pitamo se čemu sve to, jer nema nijednog objašnjenja, niti racionalnog razloga za gradnju kanala', ukazuje Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a i predsjednica njihovog Savjeta za zaštitu okoliša.

Pažanima u prilog ide i činjenica da se Ministarstvo kulture, odnosno njegova Uprava za zaštitu prirode, na traženje udruga 'vrlo negativno očitovala', među ostalim, i zbog straha od uništenja prirodnih staništa zaštićenih vrsta. Drugih reakcija nije bilo, pa se s velikim nestrpljenjem očekuje predstavljanje Studije utjecaja na okoliš, obimnog dokumenta na navodno 800 strana. 'Zahtjev udruga da se upoznaju sa sadržajem tog dokumenta je odbijen. Zato građanima ostaje peticija, ali i da se žele i galame, upozoravajući kako cijeli problem nije samo stvar Paga, nego i cijele Hrvatske', zaključuje Vlasta Toth iz Zelene liste.