Za Sriću je ulaganje u znanje najveća moguća investicija, a hitno trebamo mijenjati podobne sposobnima

Jesmo li spremni za promjene? Ima li nade? Može li kriza biti naša šansa?

Na ova i brojna druga pitanja o Hrvatskoj jučer, danas i sutra pokušao je odgovoriti Velimir Srića, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, znanstvenik, intelektualac, može se reći i futurist.

Njegova knjiga 'Hrvatska 2020 - jedina moguća budućnost' u Gradsku knjižnicu Zadar privukla je mnoge Zadrane. A kako i ne bi, s obzirom da se radi o osobi koja kaže da su promjene moguće, i ne samo to, nudi konkretne razvojne projekte i poticajne primjere.

Knjiga je nastala, kako kaže, na poticaj političkih kolega, a vjetar u leđa dao je sam predsjednik Ivo Josipović, koji je napisao predgovor. Srića je u svom djelu pokušao sintetizirati kakva je Hrvatska danas i kakva bi mogla biti, s naglaskom na potrebu razvojne strategije i vizije. Optimizam je posljednja stvar koja nam pada na pamet kada na kavicama raspravljamo o aferama, korupciji i birokraciji našoj bajnoj, no Srića tvrdi - optimizam nam je potreban.

Recenziju knjige možete pročitati ovdje 'Hrvatska 2020' sastoji se od tzv. deseteraca, te obrađuje ključne probleme u RH, nudi primjere, pojašnjava što bi Hrvatska trebala biti do 2020., te nudi konkretne razvojne projekte i 63 koraka prema boljoj Hrvatskoj.

'Mladi su pasivni, osim kada se radi o njihovoj vlastitoj sudbini. Mislim da je to jedan od velikih problema u Hrvatskoj,' istaknuo je Srića, te podsjetio na neke od podataka, primjerice, dug koji se popeo na 48 milijardi eura, činjenicom da za Hrvatsku u svijetu zna samo 20 % ljudi, 30 % studenata završi fakultet, itd.

Za Sriću je ulaganje u znanje najveća moguća investicija, a podhitno trebamo mijenjati podobne sposobnima. Također, osvrnuo se na 5 poučnih primjera: Estonija, Irska, Island, Singapur, Švedska.

Što nam je činiti? Prema Srići, trebaju nam šašave ideje. Bioinformatički turizam, transformacija vojnih objekata na Jadranu u sveučilišne kampuse, dijaspora kao strateški partner, organska hrana iz minskih polja, mreža otoka znanja, radne akcije - samo su neke od njih.

Naravno, savršene formule nema, ako se promjene ne dogode od pojedinaca prema društvu, zaključak je susreta s prof. Srićom, čije je predstavljanje knjige izazvalo gotovo jednosatnu raspravu.