Kao poseban događaj u sklopu biciklijade najavljeno je snimanje milenijske fotografije poznatog fotografa Šime Strikomana

Suradnja u poticanju uporabe bicikla u velikim gradovima traje već osam godina: Darinka Jug iz Udruge Moj bicikl i Igor Ćutuk iz Coca-Cole HBC Hrvatska

Bistrina biciklijada: Zadar se vraća biciklu bit će održana u petak 24. lipnja s početkom u 11 sati, a organiziraju je Coca-Cola HBC Hrvatska i njezina prirodna voda Bistra u suradnji s Gradom Zadrom, Turističkom zajednicom grada Zadra, Policijskom upravom zadarskom i Udrugom „Moj bicikl" te uz podršku Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na tradiciju uporabe bicikla u Zadru i mogućnost gradnje turističkih sadržaja povezanih s biciklom podsjetit će promocijska kampanja koju pokreću Coca-Cola HBC Hrvatska, Grad Zadar i Turistička zajednica grada Zadra. Kao poseban događaj u sklopu biciklijade najavljeno je snimanje milenijske fotografije poznatog fotografa Šime Strikomana kojom će se tijekom godine nastaviti promicati biciklizam kao zdrav alternativni način prijevoz među građanima Zadra, ali i kao turistički sadržaj koji ima razvojni potencijal.

Šime Strikoman, milenijski fotograf, Božidar Budiša, PU zadarska, Darinka Jug, Udruga Moj bicikl, Boška Trbojević, Coca-Cola HBC Hrvatska, Branko Ganzulić, Turistička zajednica grada Zadra

'Drago nam je što se ove godine vraćamo u Zadar i pozivamo sve Zadranke i Zadrane te domaće i strane turiste da nam se pridruže na biciklijadi. Nadamo se da će biciklijada i milenijska fotografija podsjetiti Zadrane da se vrate svojemu biciklu te da će upravo poticanjem uporabe bicikla graditi i nove turističke sadržaje', rekla je na predstavljanju biciklijade Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska.

Projekt Bistrine biciklijade održava se od 2003. godine u suradnji s Udrugom „Moj bicikl", a biciklijade se svake godine održavaju u drugom gradu, okupljaju znatan broj sudionika te aktivno pridonose razvoju biciklizma i cikloturizma u Hrvatskoj.

Suradnja Udruge „Moj bicikl" i Coca-Cole HBC Hrvatska prirodna je sinergija u promociji aktivnog i zdravog života te odličan primjer javno-privatnog partnerstva u osmišljavanju društveno-odgovornih projekata. S obzirom na to da se vožnjom bicikla ne zagađuje zrak i ne stvara buka, a pola sata vožnje nadomješta dnevnu potrebu tijela za fizičkom aktivnošću, bicikl je odličan izbor za prijevoz u gradovima - izjavila je Darinka Jug, predsjednica Udruge „Moj bicikl".

Bistrina biciklijada organizira se u svrhu promicanja uporabe biciklizma kao zdravoga i jeftinoga alternativnog načina prijevoza u gradskim sredinama, a kako ovaj događaj ima rekreativno, a ne natjecateljsko obilježje, u vožnji i druženju mogu sudjelovati svi bez obzira na godine, fizičku pripremljenost i model bicikla. Ipak, organizatori preporučuju da se prije dolaska provjeri ispravnost bicikla, a mlađima savjetuju obveznu uporabu kacige. Okupljanje sudionika bit će na Forumu od 9 sati, a svi će sudionici biciklijade do 11 sati moći popuniti prijavnice i sudjelovati u nagradnom izvlačenju za jedan od pet Bistrinih bicikala. Sudionicima biciklijade bit će podijeljeno i 555 Bistrinih majica te bočice vode.

Kolona koju će predvoditi predstavnici Grada Zadra, Turističke zajednice grada Zadra, novinari i Coca-Colini zaposlenici kretat će se smjerom: Obala kralja Petra Krešimira IV. - M. Pavlinovića - A. Kuzmanića - K. Ćosića - Obala kralja Tomislava - Jazine - Obala kneza Branimira - Bana Josipa Jelačića - J. J. Strossmayera - Oko Vrulja - M. Krleže - Put Dikla - A. G. Matoša - V. Desnice - Obala kneza Trpimira - Oko Vrulja - J. J. Strossmayera - Bana Josipa Jelačića - Obala kneza Branimira - Jazine - Obala kralja Tomislava - Lančana vrata - Zadarskog mira - Obala kralja Petra Krešimira IV.

Šime Strikoman, milenijski fotograf, Darinka Jug, Udruga Moj bicikl, Boška Trbojević, Coca-Cola HBC Hrvatska

Za sudionike će biti organiziran bogat zabavan program tijekom cijelog dana s nastupom benda Rockatansky i revijom starih bicikala, a u nagradnoj igri petero sudionika bit će nagrađeno Bistrinim biciklima i Coca-Colinim nagradama.

Svi će sudionici biciklijade sudjelovati i u snimanju milenijske fotografije, koju će u 12 sati na Forumu snimati poznati fotograf Šime Strikoman.

Nekoliko zanimljivosti o bicikliranju kao zdravom načinu života

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 60 posto odraslog stanovništva kreće se manje nego što je potrebno da bi se očuvalo zdravlje i spriječile mnoge bolesti, a najviše one povezane sa krvožilnim sustavom. Stoga se radi očuvanja zdravlja, za odlazak u školu, na fakultet ili posao preporučuje uporaba bicikla.

Uporabom bicikla ne zagađuje se zrak i ne stvara buka. Svaka vožnja biciklom znači jednu vožnju manje automobilom. Osim toga, vožnjom bicikla od najmanje pola sata dnevno može se nadomjestiti dnevna potreba tijela za tjelesnom aktivnošću. Vožnjom bicikla može se skinuti i višak kilograma. Nije važno koliko se brzo ili naporno vozi, važna je učestalost i trajanje - najmanje 3 puta tjedno, dulje od 40 minuta.

Preporuke zdravstvenih djelatnika kažu da je potrebno popiti litru i pol tekućine dnevno te da voda mora uvijek biti pri ruci. Naime, voda čini od 55 do 60 posto ukupne mase odraslih osoba i nešto više kod djece, no naš nam organizam ne javlja točno vrijeme kada treba uzeti vodu. Kada osjetimo žeđ, već smo lagano dehidrirali. Tijekom vožnje na biciklu najvažnije je piti vodu u malim količinama čitavo vrijeme prije nego što osjetimo žeđ, kako se ne bismo doveli u stanje dehidracije. Vozeći bicikl 100 km prosječan čovjek potroši oko 6 litara vode.

Pasivna zaštita vozača iznimno je važna, a sastoji se od biciklističke kacige, rukavica i dijelova odjeće jarkih boja koji će osigurati uočljivost biciklista u svim uvjetima. Čimbenici su osiguranja bicikla osvjetljenje, opća tehnička opremljenost i ispravnost bicikla. Tijekom noćne vožnje vozač bicikla obvezno mora biti osvijetljen.

U velikom broju slučajeva nogostup dijele pješaci i biciklisti. U tom slučaju biciklisti su dužni voziti bicikl prosječnom brzinom hoda i ne ometati pješake. Istodobno se od pješaka očekuje visok prag snošljivosti i razumijevanje činjenice da biciklisti nemaju prometni prostor s isključivim pravima. U drugom slučaju nogostup je odijeljen žutom linijom na prostor za pješake i na prostor za bicikliste, a prostori su obilježeni prometnim znakovima. Obvezno je zvonom upozoriti pješake na svoju prisutnost.

Povijest biciklizma u Zadru

1882. - Za prvi trag pojave biciklizma na zadarskom području kao organiziranog sporta uzima se 1882. godina. Tada je prema usmenome prenošenju održana prva neslužbena utrka zadarskih biciklista od Zadra preko stanova, Musapstana, Crnoga i staroga vodovoda s ciljem u Zadru.

1892. - Godine 1892. zadarski biciklisti Ivan Woditzka i Marcello Paparella prevezli su na biciklima 630 km od Ancone do Bologne za 28 sati, vozeći prosječnom brzinom od 22 km/h. Taj je pothvat Marcellu Paparelli, tadašnjem poznatom zadarskom trgovcu, omogućio da kod Carsko-kraljevskog namjesništva u Zadru isposluje odobrenje za osnivanje biciklističkog kluba pa je dana 23. 11. 1893. utemeljen Veloce Club Zaratino, prvi samostalni biciklistički klub u našem gradu.

U zadarskom klubu vrlo su bile omiljene vožnje izdržljivosti po uzoru na takve manifestacije u svijetu, te su zadarski biciklisti redovito na njima sudjelovali i ostvarivali nove pothvate. Godine 1896. Marcello Paparella, Ludvig Schonfeld i Stanislav Milić prevezli su put dugačak čak 1500km od Ancone preko Bologne, Lodija, Genove, Firenze, Peruggie i Rima do Milana, gdje su sudjelovali na međunarodnom biciklističkom skupu.

Iste je godine na Babindubu organizirano sprintersko prvenstvo kluba i ono je od osobita značaja jer je prvo biciklističko natjecanje u Zadru sa sačuvanom cjelokupnom dokumentacijom. Vozilo se 1000m i najbolji je bio sedamnaestogodišnji učenik Roberto Rossini na biciklu marke Neumann.

1900. godine Marcello Paparella je donio svom klubu i zadarskom biciklizmu još jedno veliko priznanje, Prevezao je 3500km biciklom od Torina do Pariza, pa je preko Švicarske i Istre došao u Zadar (izvor: bkzadar.hr).