U Hrvatskoj na godinu umre oko 9000 ljudi više nego što ih se rodi. Istodobno, broj stanovnika velikih gradova raste, a ruralni se krajevi prazne. Hrvatska se pretvara u zemlju staraca, navodi HRT .

Iako necjelovit, popis stanovništva dao je porazne rezultate. Nestao je grad veličine Rijeke, odnosno imamo gotovo 150.000 stanovnika manje. Za takav rezultat djelomično je odgovorna, u skladu s međunarodnim standardima, promijenjena metodologija u odnosu na prebivalište odnosno povremeni boravak, no činjenica je da se ne možemo pohvaliti natalitetnom, migracijskom, a na kraju krajeva ekonomskom i političkom situacijom.

Rezultati popisa svakako nisu rezultat nove metodologije. Hrvatska od 1991. ima negativne trendove vitalne statistike, dakle permanentno imamo veći broj umrlih nego živorođenih, ističe demograf dr. Jakov Gelo.

Hrvatska je zemlja staraca i potrebna su desetljeća da se taj trend promijeni, kažu demografi. Prosječno devet do deset tisuća ljudi umre više nego što ih se rađa, ali umirat će ih sve više zbog toga što je sve veći priljev u staračko stanovništvo, objasnila je demografkinja Alica Wertheimer-Baletić.

Samo Zagreb, Split, Rijeka i Osijek imaju više od 100 000 stanovnika. Upitno je koliko bi bilo Hrvata da se ne doseljavaju Hrvati iz BiH i drugih zemalja. BiH je dugo bila rezervoar za kompenzaciju pada nataliteta i pada broja stanovništva u RH, stalno smo imali doseljavanje stanovništva iz BiH u Hrvatsku. Međutim, taj rezervoar se ispraznio, s te migracije više ne možemo očekivati neka poboljšanja, rekla je Wertheimer-Baletić.

Rat je učinio svoje, no ni populacijska politika unatoč svim upozorenjima godinama ne ide u korist poboljšanja demografske slike Hrvatske. Ta bi politika morala biti stalna i izvanstranačka, da ne ovisi o tome koja je stranka na vlasti jer se radi o stanovništvu ove zemlje, upozorava akademkinja Wertheimer-Baletić.