Ove je godine, zbog vrlo povoljnih vremenskih uvjeta proizvodnja soli u Ninu počela 20-tak dana ranije

Unatoč paklenim vrućinama i suncu koji su od početka lipnja počeli svakodnevnicu činiti sve nepodnošljivijom za obavljanje poslova, naročito onih fizičkog karaktera, za radnike koje smo posjetili prije nekoliko dana nema odmora - njima su započele najveće radne akcije u godini.

Za berače soli ninske Solane već skoro mjesec dana radovi ne prestaju; od ranoga jutra do kasnog poslijepodneva, vrijedne ruke berača skupljaju 'plodove' ovogodišnjeg uroda ninskih bazena za kojeg kažu da je i više nego odličan.

Kako bismo doznali nešto više o ovogodišnjem početku berbe soli, očekivanjima, ali isto tako i tehničkim detaljima berbe, prerade, karakteristika soli,  porazgovarali smo s mladim voditeljem objekta solane d.o.o. u Ninu, Ivanom Brnjcem.

Ove je godine, zbog vrlo povoljnih vremenskih uvjeta (konstantni vjetar, sunčano vrijeme), proizvodnja soli u Ninu počela 20-tak dana ranije, rekao nam je Brnjac. Da je riječ o odličnom početku berbe, a zasigurno jednako takvim krajnjim rezultatima, govore dosadašnje brojke prikupljene soli sa ninskih bazena koje premašuju čak 700 tona. 'Za sve je to zaslužna dobra ovogodišnja organizacija pripremnih radova i naklonjeni vremenski uvjeti', kaže Brnjac.

'Cijelu zimu su trajali pripremni radovi i naporno smo radili kako bismo se pripremili za ovogodišnju berbu. Naravno, ključno je vrijeme koje nas za sada i više nego dobro služi. Da nije bilo one kiše u lipnju i varijacija temperatura, ovo bi do sada bila rekordna godina ninske berbi soli. Bez obzira, vrlo smo optimistični i ako se s ovakvim tempom nastavi u idućim danima, i ne dođe do nepredviđenih vremenskih poremećaja, konačna cifra koju očekujemo na kraju berbe iznosi oko 4000 tona soli', kaže nam voditelj.

Sol naša svagdašnja

Sol se u prirodi pojavljuje u krutom odnosno kristalnom stanju ili u otopini, a njene su zalihe u svim agregatnim stanjima praktički neiscrpne. Kuhinjska sol je glavni izvor iona Na+ i Cl- za ljude i životinje. Ioni Na+ imaju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima od održanja stalnog krvnog tlaka do održanja rada živčanog sustava. Zato je unošenje kuhinjske soli neophodno za život.
Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 5-7g, što je otrpilike količina soli unutar 1 kg kruha, no današnjim načinom života ljudi u tijelo unose nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od od one preporučene.

Prema načinu dobivanja postoje tri vrste kuhinjske soli: kamena sol, morska sol i kuhana sol. Kuhana sol se dobiva iz naslaga soli na mjestima gdje je nekada bilo more koja se njegovim povlačenjem nataložila. Bušenjem i polaganjem cijevi dolazi se do nalazišta soli, pušta voda koja topi sol, salamura se diže na površinu, a netopivi ostaci padaju na dno. Salamura se zatim ispumpava, a "kuhanjem" se isparava voda kako bi ostao samo čisti NaCl.

Morska sol se dobiva u solanama isparavanjem morske vode u velikim, plitkim bazenima. Proces isparavanja započinje u prvom bazenu u kojem je koncentracija NaCl najmanja, a završava u zadnjem u kojem je morska voda toliko prezasićena da se sol taloži na dnu bazena. Isušivanje se obavlja samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (bura i sunce). Kamena sol se dobiva iskapanjem naslaga soli u rudnicima (slično kao ugljen) koje se kasnije melju i pročišćavaju.

Morska sol

Sol iz morske vode proizvodi se na prirodan način uz korištenje energije sunca i vjetra za isparenje. Tehnološki postupak proizvodnje soli iz morske vode na solanama na Jadranu (Pag, Nin, Ston) odvija se na slijedeći način: morske solane na Jadranu podjeljene su na 4 takozvana isparenja i kristalizaciju gdje se uguščena morska voda (tzv. salamura) pretvara iz tekućeg u kruto stanje.

U Ninskoj se solani sol skuplja u više navrata. Prva 'žetva' se vrši kada se stvori sloj od 15 do 20 milimetara morske soli, gdje mora ispariti od 120 do 160 milimetara slatke vode. Prije skupljanja soli, ispušta se salamura kako bi se sol procijedila, odnosno 'osušila'. Kad se sol prikupi na hrpe, ostavlja se određeno vrijeme da se procijedi nakon čega se kao suha prevozi u skladište. Prosječna proizvodnja morske soli u zadnjih 10 godina u solani Nin je 3 200 tona, što znači da je proizvodnja soli po 1 m² kristalizacije jednaka 76,2 kg.

Kristalizacija 'cvjetne' soli

Cvjetna sol kristalizira se na posve drugačiji način od normalne (kuhinjske) soli. Kristalizira se na vrhu salamure i skuplja  lopatama koje su zapravo mikronska sita. Na tim lopatama tako kristalizirana sol ostaje dok salamurane izađe sa sita. Cvjetna sol se skuplja u ranim jutarnjim satima i kasno navečer kad nema vjetra. Ona se odlaže na posebna procjedna sita gdje prirodnim putem gubi određenu količinu vlage.

Solana Nin može proizvesti do 20-tak tona cvjetne soli. Ona je obogaćena izdašnim količinama minerala, magnezijem i kalcijem, a koristi se za regulaciju probave, osvježenje organizma, opuštanje od napetosti te kod pomankanja kalcija i magnezija. U posljednje vrijeme, ninski solari sve više pozornosti predaju proizvodnji cvjetne soli kojoj kilogram na japanskom tržištu trenutačno dostiže cijenu od čak 250 kuna! Osim Japana, uprava Solane intenzivno pregovara i s uvoznicima iz zemalja Europske unije i SAD-a na čija će tržišta također uskoro zakoračiti', rekao nam je voditelj.

I Solana Nin uskoro dobiva svoj muzej

Osim što se u nju, njenu modernizaciju i proizvode izrazito ulaže u posljednje vrijeme, na red je došla i povijesti Solane kao i njeni 'prvi počeci' koji datiraju iz 1955. godine. Za koji dan, njezina će se prošlost, sadašnjost, ali i budućnost ovjekovječiti u prostoru na samom ulaz u Solanu Nin - u dugo očekivanom i nesvakidašnjem Muzeju soli.

'Riječ je o projektu koji će zasigurno biti atrakcija i koji će se realizirati uz suglasnost Grada Nina i Turističke zajednice grada Nina. On će biti svojevrsno povijesno svjedočenje perioda od postanka Solane pa sve do današnjih dana. Posebno mjesto među izloženim materijalima, ali i proizvodima ninske Solane koji će se moći kupiti, pripast će 'lopati', rekao nam je voditelj. 'Uz svu tehnologiju s kojom raspolažemo i s kojom ćemo raspolagati, ona je bila i ostala jedinstvena i nezamjenjiva', kaže Brnjac.

Od samih početaka ninske Solane (1955), 1993. godina je ostala posebno zabilježena. Naime, tog sušnog i dugog, toplog ljeta, ninski su 'berači' uspjeli prikupiti rekordnih 4 000 tona soli.