Najveće turističke znamenitosti i atrakcije u Hrvatskoj posjetilo je 928.270 posjetitelja, od čega 54,1 posto domaćih i 45,9 posto stranih

Nacionalni parkovi u Hrvatskoj ovo ljeto bilježe vrlo dobre poslovne rezultate, s obzirom da su otvoreni 91 dan u godini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju ove godine, najposjećeniji nacionalni park bio je NP Plitvička jezera, s preko 300 tisuća posjetitelja. Potom slijede Krka sa 17 tisuća posjetitelja i Brijuni sa 61 tisućom posjetitelja.

 

Na četvrtom se mjestu nalazi Paklenica, kojom je prošlo 41 tisuća posjetitelja, od kojih je bilo 7 tisuća domaćih i 33 tisuće stranih turista.

Kornati su ove sezone privukli 13.800, a park prirode Vransko jezero  16 tisuća posjetitelja.

Najveće turističke znamenitosti i atrakcije u Hrvatskoj posjetilo je 928.270 posjetitelja, od čega je 54,1 posto domaćih i 45,9 posto stranih.

Najposjećenija znamenitost u Hrvatskoj bilo je nacionalno svetište Marija Bistrica, koju je posjetilo 414 tisuća ljudi, dok dvostruko manje posjeta bilježe Gradske zidine u Dubrovniku

Muzeji i galerije nezaobilazne su atrakcije za domaće i strane posjetitelje. Ove godine i oni bilježe veći broj zainteresiranih, pa je tako bilo za 3 tisuće više posjetitelja nego lani.

Zadarska županija u tom pogledu ne zaostaje za drugim županijama u Hrvatskoj. Najposjećenije su galerije i muzeji Grada Zagreba, koja je na prvom mjestu po broju jedinica u obračunu posjetitelja, a Zadarska županija našla se u "zlatnoj sredini" s oko 27 tisuća posjetitelja.

Crkva Svetog Donata i dalje je biser našeg grada. I ovo ljeto u njoj su se odvijale nezaboravne Glazbene večeri u Sv. Donatu, glazbeni festival s 51 godinom kontinuiranosti.

Crkva Sv. Donata simbol je grada Zadra i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog Srednjeg vijeka (9. stoljeće). To je okrugla predromanička crkva koja se do 15. stoljeća nazivala crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta.

Zbog osebujnog cilindričnog oblika i pomalo robusne monumentalnosti ova građevina pripada najpoznatijim i najznačajnijim europskim predromaničkim crkvama.

Veći dio arhitektonskog ukrasa, kao i monolitni stupovi u crkvi, antičkog su podrijetla i potječu uglavnom s porušenog rimskog foruma. Kada su zbog istraživanja ogoljeni temelji zgrade, ukazao se cijeli niz tambura rimskih stupova na kojima počiva zgrada crkve izgrađena izravno na ostacima foruma.

Crkvi Sv. Donata divilo se čak 18 tisuća posjetitelja, od kojih je više bilo stranih - 13 tisuća, naspram 5 tisuća domaćih posjetitelja.