Gledajući rezultate po regijama stanovnici Zagreba su najnezadovoljniji građani Hrvatske. Naime, sve su vrijednosti za Grad Zagreb u srpnju ispod razine zemlje, a većina njih na samom je dnu ljestvice.

Samo se u jednom, ekološkoj svijesti (56 bodova), Zagrepčani izdvajaju iznad prosjeka. Zagrepčani su sa 63,1 bodom opće razine indeksa, uz regiju sjeverne Hrvatske, najmanje sretni građani, najlošijeg su emotivnog stanja (58,7 bodova), procjenjuju da im je standard života najniži , najnezadovoljniji su osobnim razvojem i socijalnom okolinom (67,3 boda).

Samo su Dalmatinci nezadovoljniji radnom okolinom od stanovnika Zagreba (71,8 bodova), pa je stoga je Grad Zagreb među najpesimističnijim regijama Hrvatske (59,9bodova).

Sva slična istraživanja u svijetu pokazuju da kvalitativni pokazatelji uvijek prate smjer kvantitativnih, odnosno da rast bruto društvenog proizvoda (BDP) prati i rast kvalitete života. No, istraživanje Nacionalnog indeksa sreće pokazuje da su stanovnici Zagreba izuzetak. Čak su i najnerazvijenije regije - Lika, Kordun i Banija - izrazile veći optimizam (69,8 bodova) u odnosu na Zagrepčane (59,9 bodova) koji svoju budućnost u sljedeće dvije godine najlošije procjenjuju.

Međutim, kod ocjenjivanja sredina u kojima je najbolje
živjeti osim prihodovne strane treba gledati i rashodovnu, prema kojoj su troškovi života u Zagrebu veći negoli npr. u Lici, na Kordunu i Baniji. Zagreb ima najveći prirez u državi, najskuplji najam stanova i parkiranje, velike cijene komunalnih usluga i vode, a posljednje poskupljenje zagrebačkih vrtića izazvalo je ogromno nezadovoljstvo građana.