Po prvi put u Hrvatskoj, najvažniji ljudi iz nakladništva imaju priliku družiti se i razmijeniti iskustva u našem gradu. U sklopu Ljetne škole nakladništva, na Sveučilištu u Zadru, u zgradi Rektorata, cijeli tjedan odvijaju se predavanja i radionice. O svemu tome porazgovarali smo s prof. dr.sc. Tatjanom Aparac-Jelušić, pročelnicom Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru.

'Ljetna škola prva je u nizu koje planiramo, vezano uz nakladništvo i knjižarstvo. Dio je našeg doktorskog  programa koji nosi naziv 'Društvo znanja i prijenos informacija'.  To je prilično širok naslov, upravo zato jer smo željeli otvoriti prostor za različita interdisciplinarna istraživanja u području društvenih znanosti, ali granično i s humanističkim i tehničkim znanostima', kazala nam je Aparac-Jelušić.

Novi kampus, lokacija Odjela za knjižničarstvo

Domaći i strani stručnjaci

Trenutno u Zadru doktorski studij pohađa 15 studenata, a Ljetnu školu financijski je podržalo Ministarstvo kulture, obrazovanja i športa, uz Sveučilište u Zadru, pa su u Zadar stigli i stručnjaci iz Velike Britanije, Italije, Slovenije, kao i ugledne kolege iz Hrvatske - direktori i urednici nakladničkih kuća, pripadnici akademske zajednice iz Zagreba i Osijeka. Većina njih sudjelovala je na okruglom stolu o nakladništvu koji je održan u ponedjeljak.

'Kao voditeljici doktorskog studija, bilo mi je nadasve stalo da moja kolegica, koja vodi modul nakladništva, prof. Nives Tomašević, te prof. Srećko Jelušić, prorektor, dobiju jednu platformu kojom bi okupili nakladnike. Iz jučerašnjeg okruglog stola bilo je razvidno da nakladnici imaju potrebu razgovarati, postoji niz problema koje bi trebalo riješiti, a neke od njih mogu se rješavati unutar zajednice nakladnika i knjižara, o čemu je govorio predsjednik te zajednice, Neven Antičević', kazala nam je Aparac-Jelušić.

Zadarsko sveučilište priprema istraživanje

Jedna od ciljeva Ljetne škole jest produbljavanje veze između akademske zajednice i prakse. 'Kroz naše doktorske disertacije znanstvenom metodologijom obrađujemo probleme koji muče nakladnike, a njih svakako ima. Bilo nam je stalo da ih upoznamo s našim pristupom i ponudimo im tu vrstu suradnje,a  da oni slobodno detektiraju probleme i navedu što je od prioritetne važnosti , kako bi se usmjerili na istraživanja za budućnost.

Usuglasili smo se da ćemo se na Sajmu knjiga u Puli u prosincu okupiti po drugi put, a do tada će naše Sveučilište pripremiti nacrt prijedloga istraživačkog programa koji bi vodilo Sveučilište u Zadru, uz druga zainteresirana partnerska sveučilišta, a u kojem bi nakladnici aktivno sudjelovali', otkiva Aparac-Jelušić.

Tri modula

Zanimalo nas je što je u središtu interesa polaznika Ljetne škole i gdje se oni vide u budućnosti djelatnosti koje su odabrali kao svoj životni put. '15 doktorskih studenata dolaze iz dvije generacije. Nismo željeli da njihove disertacije budu deskriptivne, povijesne,  takvih treba, no pokušali smo znanstvenom metodologijom istraživati neke od recentnih problema koje nakladnike muče, uključujući, primjerice, elektroničku knjigu, navike čitanja, potrebe za literaturom i sl.', kaže Aparac-Jelušić.

U sklopu doktorskog studija 'Društvo znanja i prijenos informacija' postoje tri modula - baštinski, korisnički i nakladnički. Baštinski modul obuhvaća studente koji se bave pisanom građom u novim uvjetima. Proučavaju rukopise, arhive, uz pomoć novih tehnologija, digitalnih pomagala, softvera i tome slično. Korisnički modul pohađaju studenti koji se zanimaju za potrebe informacijske i ponašanje korisnika pri potraživanju i pretraživanju informacija, usvajanju. Tu je jako važna psihološka i sociološka komponenta.

Nakladnički modul po prvi put je dobio svoju ljetnu školu, jer je lani Baštinski model već dobio vlastitu, koju će imati i ove godine -  sljedeći tjedan Ljetnu školu zanimat će rukopisi. U veljači ili ožujku sljedeće godine održat će se prva škola za Korisnički modul.

Važnost dodatne edukacije

'Zaključili smo da je za naše studente važno da budu sedam dana zajedno, da se upoznaju, slušaju predavanja, diskutiraju, pohađaju doktorske forume. Gdje će kasniije završiti? Za nakladnike vam mogu pouzdano kazati, s obzirom da je većina studenata koji su na tom modulu stigla upravo iz nakladničkih kuća - Školske knjige, Ljevaka, Mozaika, Algoritma. Dakle, već sada nakladnici su prepoznali važnost edukacije svojih djelatnika. Oni će kasnije zasigurno biti naši suradnici u nastavi', kaže Aparac-Jelušić.

Ljetna škola dobit će i svoj zbornik, zbirku materijala na mrežnom mjestu Odjela, ali za sudionike bit će i u tiskanom izdanju.

Knjiga jučer, danas, sutra

Što će sve obuhvatiti prva Ljetna škola nakladništva u Zadru? 'Drago mi je da mediji prate našu Ljetnu školu s velikim zanimanjem. Imamo čak i nekoliko novinara koji su stalno s nama, primjerice, Vjesnikova novinarka, a predavanja su zaista raznolika. Uvodna predavanja bila su prilično općenita, a od danas smo se usmjerili na predavanja o grafici, dizajnu, oblikovanju, potom nam slijedi ekonomski dio, a u četvrtak ćemo se baviti posebno elektroničkom knjigom. Imat ćemo dvije radionice. Kolege iz Osijeka pripremaju nam radionicu o mogućnostima mobilne tehnologije, odnosno dostave knjiga iz knjižnica na mobitel korisnika'.

Nerijetko se govori o tome kako će 'klasična knjiga' izumrijeti, a naši će ih unuci proučavati kao arheološke predmete, dok budu čitali isključivo s ekrana. Što će se dogoditi s knjigom i koji su izazovi pred nakladnicima? Može li elektronički medij potpuno potisnuti književnost? Sve su to pitanja na koja strastveni čitatelji i nakladnici traže odgovor.

'Elektronička izdanja podigla su zanimanje mladih ljudi za čitanje. Stalno govorimo o tome da mladi ljudi ne čitaju, ne - oni traže svoje medije. Mi kroz nove medije moramo pružiti one sadržaje za koje smo utvrdili da su primjereni i korisni i da trebaju doprijeti do svoje čitateljske publike', zaključuje Aparac-Jelušić.