Sinoć je u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održana serija kratkih predavanja povodom obilježavanja pet godina 'Biologije mora' na Sveučilištu u Zadru. Stewart Schultz, voditelj projekta, zahvalio se Sveučilištu u Zadru i Ministarstvu obrazovanja za prostor i financijsku podršku, a posebnu zahvalnicu uputio je prof. dr. sc. Damiru Magašu.

Grupa  znanstvenika se već pet godina bavi istraživanjima pridnenih zajednica, organizacije životnih zajednica, klimatskih promjena i antropogenih utjecaja.

 

"Hrvatska obala, jedna je od najširih obala svijeta, sa svojih 6000 km ima i izuzetnu ekonomsku vrijednost i izvrsno je mjesto za istraživanje biologije mora", napomenuo je Schultz. Jedno od takvih istraživanja je i Triton - Deep Water Heritage Research Project na Hvaru, 2010, projekt istraživanja baštine na velikim dubinama.

Grupa znanstvenika se u svojim istraživanjima koristi tehnikom podvodnog snimanja te podvodnom robotikom u suradnji s FER-om. Surađuju i sa stranim sveučilištima: University of California- Santa Barbara i University of New Hampshire. Lokacija na kojoj se vrše istraživanja je Novigradsko more, osobito područje u blizini Posedarja.

Ciljevi su im praćenje stanja morskih cvjetnica koje je u tijeku i istraživanje zajednica riba u budućnosti. Posidonia, morska cvjetnica, na morskom dnu stvara guste, tamne livade. Cvjetnice su značajni primarni proizvođači i važne su kao stanište mnogih vrsta životinja, naročito riba i glavonožaca. Njihov nestanak uzrokovan je povećanjem sedimentacije i zamućenošću mora.

Istraživanje je započeto upravo otkrićem da se na području Novigradskog mora planira izgradnja golf terena koja bi ozbiljno ugrozila ekosustav. Dokazali su da je kvaliteta mora smanjena na naseljenim područjima. Morske cvjetnice su pluća mora i kad se jednom unište, teško se obnavljaju.

Neki od ciljeva istraživanja bili su i utvrđivanje razlike između kamenitih i sedimentnih morskih tala u odnosu na rast cvjetnica, zaštićenih i nezaštićenih područja te utjecaja predatorskih riba na posidoniu. U istraživanju služili su se metodom vizualnog cenzusa i gps-om.

Zaključak donijet na temelju istraživanja je da razlika postoji. Nezaštićena područja daleko su rizičnija za nastanak tzv. rubnog efekta, promjenama na rubovima staništa. Nasipavanje obale, prekomjerna izgradnja infrastrukture, mehanička oštećenja ribarskim kočama, krivolov dinamitom, onečišćenje mora, erozija kopna, sve to utječe na uništavanje livada morskih cvjetnica. Posljedice sve većeg nestanka livada posidonie oceanice su smanjenje biološkog diverziteta, kisika u vodi te svjetlosti koja potom utječe na nestanak ostalih livada sve do potpunog istrebljenja. Zaštita posidonie, te riznice morskog životinjskog svijeta, trebala bi biti prioritet u upravljanju morskim i obalnim resursima.