e su kuće nigdje, one su jednostavno ostale u zrakopraznom prostoru, smatra zadarski arhitekt Željko Predovan

Nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata uskoro bi mogao biti nadopunjen, jer po njegovim odredbama nije moguće legalizirati velik, precizno neutvrđen broj obiteljskih kuća. Naime, riječ je o kućama koje su izgrađene bez potrebne dokumentacije nakon 1968. godine, potom su minirane u prvoj polovini 90-ih, a nakon rata nisu prošle kroz program državne obnove, piše slobodnadalmacija.hr

Na pitanje kako legalizirati te kuće, tko će im dati “statičke proračune“ i arhitektonske nacrte te izračunati “kubikažu“, zadarski pročelnik za graditeljstvo Matko Segarić iskreno je odgovorio: − Pošteno rečeno: ne znam! Kako obračunati komunalni doprinos ako je kuća srušena, kako snimiti postojeće stanje? Ne znam, morat ćemo se obratiti Ministarstvu graditeljstva i vidjeti što činiti u takvim slučajevima − kaže Segarić, kojemu je ortofoto snimka stigla prije nekoliko dana pa očekuje da će Grad Zadar vrlo skoro početi s izdavanjem potrebnih dokumenata za legalizaciju.

Još je decidiraniji Željko Letinić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, na čijem se “području“ nalazi najviše takvih kuća. − Mi ne možemo legalizirati ruševine, nego samo zgrade upotrebljive za život, one koje su useljene ili ih je moguće useliti. Minirane ruševine nisu u uporabi, nisu useljene ni useljive, i teško mi je reći što će biti s njima − rekao je Letinić ne usuđujući se komentirati zakonske odredbe.

− Te su kuće nigdje, one su jednostavno ostale u zrakopraznom prostoru! Sve što je izgrađeno do 1968. godine može se rekonstruirati u starim gabaritima i legalizirati, a sve kuće izgrađene poslije 1968. godine i potom minirane ne ulaze u ovu priču o legalizaciji, jer bi ih prethodno trebalo vratiti u prvobitno stanje − smatra zadarski arhitekt Željko Predovan, po kojemu “najmanje osam od deset miniranih kuća nikada nije ni imalo građevinsku dozvolu“.

Ravnateljica Županijskog zavoda za prostorno planiranje Nives Kozulić slaže se s pročelnikom Letinićem u tvrdnji da je riječ o ruševinama, a ne kućama. − To je pitanje zdravog razuma: očito je da to nisu kuće, nego ruševine, pa ih se po Zakonu o legalizaciji ni ne može legalizirati. Ali, uvjerena sam da bi trebalo moći legalizirati makar temelje tih ruševina, a poslije i objekt kakav je bio, no po nekom drugom postupku.

Zbog toga je važno da vlasnici tih objekata krenu u postupak i počnu pribavljati dokumentaciju − kaže Kozulić, koja ne isključuje ni mogućnost mijenjanja i nadopunjavanja Zakona o legalizaciji.

SD/eZd