Europlus monitor objavio je najnoviju ekonomsku studiju o stanju zemalja u eurozoni, koju su zajedno napravili njemačka banka Berenberg i Lisabonsko vijeće.

U okviru studije, čiji je ključni autor njemački ekonomist Holger Schmiedling, 17 zemalja eurozone rangirano je po dvije osnove: indikatoru opće stabilnosti i "zdravlja" nacionalne ekonomije te brzini prilagodbe na izazove koje ova kriza donosi.

Studija za periferne zemlje, poput Portugala, Grčke, Irske i Španjolske, donosi dvojake vijesti. Loša je ta da su ove zemlje nalaze u donjem domu država po indikatoru opće ekonomske stabilnosti. Dobra je ta da su pri vrhu kad je riječ o onima koje se uspješno prilagođavaju novim izazovima, jer je većina njih već primorana na provođenje nekih strukturalnih reformi i štednju.

Kad je riječ o aktualnom stanju ekonomije, Grčka je uvjerljivo zadnja. Na lošem 16. mjestu nalazi se Cipar, ali on s godišnjim BDP-om od 17 milijardi eura nema utjecaj na europsku ekonomiju i stabilnost monetarne unije. Veći problem predstavlja Portugal, koji je postao treća najugroženija ekonomija eurozone.

Portugalski BDP u trećem je kvartalu bio u padu od 0,4 posto u odnosu na drugi kvartal. Prema projekciji ove studije, Portugal i Grčka bit će jedine zemlje EU koje će i ove i sljedeće godine biti u recesiji. Portugal će ove godine zabilježiti pad od 1,9 posto, a naredne godine pad bi trebao biti čak tri posto. osim toga, stopa nezaposlenosti ove će godine u Portugalu dostići rekordnih 13,6 posto. Grčka će pak zabilježiti pozitivan trend, pa će nakon pada od 5,5 posto sljedeće godine grčka ekonomija zabilježiti upola manji pad od 2,8 posto, ako je vjerovati prognozama.

Unatoč ovim lošim podacima, glavni autor studije smatra da periferne ekonomije poput Grčke, Portugala i Španjolske ne bi trebale napuštati eurozonu. Prema Schmiedlingu, ove države, ali i Italija, su zbog već započetih reformi na dobrom putu dugoročnog oporavka i u tom pogledu čak prednjače, jer su sve četiri među prvih sedam u pogledu prilagodbe novonastalim okolnostima.

Autori studije smatraju kako se eurozona polako kao cjelina pretvara u bolje uravnoteženu i potencijalno dinamičniju ekonomiju, iako mnoge zemlje i dalje trebaju napraviti određene prilagodbe.

S druge strane, to se ne bi moglo reći za "moćnu" francusku ekonomiju. Francuska se tako nalazi na lošem 13. mjestu po indikatoru opće ekonomske stabilnosti, ali ni perspektiva joj nije blistava, s obzirom da je na ljestvici brzine prilagodbe tek 15. U tom pogledu je najgora Austrija.

Studija bi najviše razloga za veselje trebala donijeti Estoniji, koja ljestvicu predvodi u obje kategorije.