Hrvatski prirodoslovac, iz 19 stoljeća, rođen u Zadru, proučavao je mekušce. Veliki dio njegovog rada bio je posvećen istraživanju prirodnih resursa Jadranskog mora. I danas je očuvanje Jadranskog mora, zatvorenog, plitkog, te posebno osjetljivog mora, naš prioritetni cilj.

Pred nama je izazov dugoročno održivog i racionalnog gospodarenja živim morskim bogatstvima uz odgovarajuću zaštitu morskog okoliša, te provođenjem odluka u interesu ekološke mudrosti i socijalne pravde. Hrvatskoj je danas potrebna pouzdana ribarska statistika, nadzor, planovi i kvote, u ime Zelene liste navodi nositeljica liste u 9. Izbornoj jedinici, Atana Grbić.

''Znanstvena istraživanja daju različite procjene o stvarnom stanju ribljeg fonda u Jadranu i o uzrocima oscilacija i pada ulova u posljednjih dvadesetak godina (osobito srdele).

Bez ekološke mudrosti, nema ni ekonomske racionalnosti na dulji rok. Svaki rast nije i napredak.

Dogodi li se da zbog prelova riblja populacija naglo opadne, moguća je prava ekonomska i ekološka katastrofa. Na primjer, to se 1992. godine dogodilo na Newfoundlandu, kada je zbog izlova bakalara posao izgubilo 10.000 ribara i 30.000 ostalih.

Istodobno, upozoravamo kako se sva krivica za ekološku ugroženost hrvatskog djela Jadrana, a time i dugoročnu ekonomsku ugroženost ribarstva kao privredne grane, nipošto ne može prebaciti na neke ''druge". Samo opušak se u moru pet godina razgrađuje.

U priobalnim vodama također pretjerano raste broj brodova i njihova snaga, prekomjernog uzgoja tuna, broj mreža i koča, što dovodi do prelova. Dodatni rizik predstavlja sve veći broj tankera i cruisera te nedovoljno razvijen sustav zaštite u slučaju havarija. Jadran se treba proglasiti posebno osjetljivim morskim područjem vodeći računa o ljudima koji žive uz more i od mora'', zaključuje Grbić.