Pitanje svih pitanja je - gdje se u državnim rashodima može uštedjeti šest do devet milijardi kuna. Novinar Slobodne Dalmacije koji prati gospodarstvo sastavio je listu proračunskih stavki koje bi se mogle naći na udaru buduće vlade, odnosno ministra financija Slavka Linića. On se navodno već osamio i u miru radi na novom proračunu

Gdje bi se moglo/moralo rezati kako navodi Slobodna Dalmacija.

PRORAČUNSKE PLAĆE (2,3 milijarde kuna)

Krenimo od plaća korisnika državnog proračuna koje, bez plaća zdravstvenog sustava, iznose 23 milijarde kuna. Kada bi ih smanjili 'sjekirom' za deset posto (prvi scenarij, koji uključuje devet milijardi kuna uštede), to bi značilo 2,3 milijarde kuna uštede, a za pet posto (blaži scenarij od šest milijardi kuna racionalizacije) ušteda bi bila 1,15 milijardi kuna.

SUBVENCIJE (2,4 milijarde kuna)

Subvencije poljoprivredi iznose oko tri i pol milijarde kuna, tako da bi se u prvom scenariju moralo uštedjeti milijardu kuna, a u drugom 500 milijuna kuna. Subvencije HŽ-u iznose ukupno 2,4 milijarde kuna, pa bi se i tu moglo uštedjeti pola milijarde kuna u prvoj ili 250 milijuna kuna u drugoj varijanti. Od 1,7 milijardi kuna subvencija HAC-u preko trošarina za moglo bi se pola milijarde kuna preusmjeriti državi u 'stožernom režimu' ili 250 milijuna kuna u 'blažem'. Subvencije lokalnoj upravi kreću se na razini od dvije milijarde kuna, pa se i tu moglo 'odsjeći' 400 ili dvjesto milijuna kuna.

POVLAŠTENE MIROVINE (700 milijuna kuna)

Povlaštene mirovine, uključujući i braniteljske, iznose sedam milijardi kuna, pa bi se u prvoj, okrutnijoj varijanti, moglo uštedjeti 700 milijuna kuna ili 350 milijuna kuna u manje okrutnoj shemi. To za sada iznosi 4,9 milijardi kuna u prvom scenariju, a 2,45 milijardi kuna u drugom 'mekšem' scenariju.

NAKNADA ZA NEZAPOSLENE (500 milijuna kuna)

U najgoroj varijanti škare nove Vlade mogle bi zahvatiti i naknade za nezaposlene koje iznose ukupno milijardu i pol kuna (uključujući i novac za prekvalifikacije i druge programe), pa bi ti morali uzeti pola milijarde kuna u prvoj ili 250 milijuna kuna u drugoj varijanti.

SOCIJALNA POMOĆ (100 milijuna kuna)

Ukupna socijalna pomoć iznosi oko 500 milijuna kuna, pa kada bi lažnih korisnika te naknade bilo deset posto, uštedjeli bismo 50 milijuna kuna, a kada bi ih bilo 20 posto, moglo bi se 'zaraditi' 100 milijuna kuna.

PORODILJNE NAKNADE (200 milijuna kn)

Kad bi bilo toliko loše da bi morali pogaziti i to predizborno obećanje, od rodiljnih naknada, koje iznose 1,8 milijardi kuna, moglo bi se uzeti 100 do 200 milijuna kuna.

DJEČJI DOPLATAK (200 milijuna kuna)

Od dječjeg doplatka koji ukupno teži 1,8 milijardi kuna također bi se moglo 'uštipnuti' do 200 milijuna kuna.

Kad se sve gore zbroji, dođe se do ukupno 5,9 milijardi kuna ušteda u grđem scenariju ili 3,2 milijarde kuna u blažem. U slučaju veće uštede došli smo tek do HNB-ove 'blaže varijante fiskalne prilagodbe' od šest milijardi kuna, koja bi, kako kaže guverner HNB-a, vjerojatno rezultirala padom kreditnog rejtinga i gospodarskom stagnacijom. Ako bismo željeli biti sigurni da nam kreditori neće 'zatvoriti špinu' i da ćemo od 2014. dobiti šansu za jači gospodarski rast, moramo negdje uštedjeti još 3,1 milijardu kuna.

Odakle se još može rezati u krajnjoj nuždi?

MIROVINE IZ RADA – one preko 2.000 kuna (500 milijuna kuna)

Ovdje bi se vjerojatno moglo pronaći još 500 milijuna kuna, a od magične brojke devet milijardi kuna nedostaje još 2,6 milijardi kuna.

POVEĆANJE PDV-a NA STOPU OD 24 ILI 25 POSTO

Stoga bi preostalo povećanje stope PDV-a na 24 ili 25 posto kako bi se povećali prihodi i tako kompenzirala proračunska rupa. Povećanje PDV-a za jedan posto na godišnjoj razini donijelo bi povećanje prihoda proračuna od oko 1,7 milijardi kuna. I to bi bilo to. Valjda bi nam kreditori oprostili ovih 900 milijuna kuna koje nedostaju. No kada bi PDV povećali na 25 posto, tada bi godišnje povećanje prihoda iznosilo oko 3,4 milijarde kuna pa ne bi morali smanjivati rodiljne naknade, dječji doplatak, mirovine iz rada socijalnu pomoć i naknade za nezaposlene.