Dok neofašizam raste u Hrvatskoj, zemlja se nalazi na raskrižju između negiranja i stvarnosti, piše magazin Smithsonian, čiji je izdavač najveći muzejski i istraživački centar na svijetu

Danom sjećanja na žrtve holokausta obilježava se strašna sudbina milijuna ljudi ubijenih tijekom sustavnog genocida koji je proveden u Europi između 1939. i 1945.  To je prilika da se sjeti onih koji su ubijeni kako bi se suprotstavili takvom zločinu u budućnosti. No, u jednoj zemlji, Židovi ove godine nisu bili prisutni na svečanosti u njihovu čast. Kako je izvijestio Associated Press, hrvatska židovska zajednica bojkotirala je Dan sjećanja na Holokaust u znak protesta zbog neuspjeha hrvatske vlade u borbi protiv današnjeg nacizma, piše Smithsonian.

Ovo je druga godina da su Židovi bojkotirali Dan sjećanja u Hrvatskoj. Associated Press piše da je ovogodišnji bojkot bio potaknut postavljanjem memorijalne ploče u Jasenovcu koja uključuje frazu "Za dom spremni." To je slogan kojeg su koristile ustaše, fašistička organizacija koja je surađivala s nacistima i koja je vodila Nezavisnu državu Hrvatsku, marionetsku državu nacističke Njemačke  1941. godine.

Za dom spremni nije samo skup tri riječi

Za hrvatske Židove, "Za dom spremni" nije samo skup tri riječi, to je slogan mržnje koji se čuje sve više kako se neofašizam širi u Hrvatskoj. Ni Jasenovac nije obično mjesto u Hrvatskoj, to je mjesto bivšeg logora smrti u kojima je do 99.000 Židova, Srba, Roma i drugih ne-katoličkih manjina ubijeno od strane ustaša u Drugom svjetskom ratu.

Ne samo da je ploča s ustaškim pozdravom potaknula kontroverze oko Jasenovca, nego je i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, uhvaćen kako na  video snimci dovodi u pitanje broj žrtava u logoru. On se nakon objave snimke ispričao, ali mnogi Hrvati ne vjeruju da su Hrvati surađivali s nacistima i ubili tisuće Židova. Oni inzistiraju da su to učinili komunisti.

Hrvatski predsjednici imaju burnu povijest negiranja holokausta.  Mesić se doduše ispričao svojevremeno Židovima zbog uloge Hrvatske u holokaustu, dok Franjo Tuđman, koji je bio prvi hrvatski predsjednik nakon što je zemlja nezavisnost od Jugoslavije, nije to učinio. Godinu dana prije stupanja na dužnost, Tuđman je objavio je knjigu "Bespuća povijesne zbiljnosti" u kojoj se negira da se holokaust ikada dogodilo. On se na kraju ispričao zbog svoje knjige, ali hrvatska tradicija negiranja holokausta i dalje traje.

Kolinda se slikala pred ustaškom zastavom

Tako je Kolinda Grabar-Kitarović, četvrta predsjednica hrvatske koja je izdala priopćenje u kojem proglašava ustaški režim zločinačkim, uhvaćena na fotografiji u studenom kako pozira sa zastavom tog istog režima. Drugi u Hrvatskoj, poput sudaca i školskih vlasti, radili su na suzbijanju povijesti holokausta u Hrvatskoj. Za sve snažniju hrvatsku desnicu, revizionizam je prilika za pronalaženje jakih heroja i trijumfalne prošlosti naroda koji je često bio pod udarom rata, geopolitike i društvenih nemira, ali i prikrivanje povijesnih istina.

No ništa ne može poništiti ono što hrvatski Židovi pretrpjeli tijekom holokausta. Smatra se da je ubijeno više od 30.000 Židova, zajedno sa gotovo cijelom romskom populacijom Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iako su nacisti ubili mnoge, većina je zaklana od strane hrvatskih ustaša. Tek je 5.000 Židova preživjelo Drugi svjetski rat, a danas se procjenjuje da ih je 2.000 ostalo u Hrvatskoj.

Ostaje za vidjeti hoće li hrvatski Židovi bojkotirati sljedeće godine obilježavanje holokausta, odnosno hoće li ih nastavak uspona hrvatske desnice ponovo na to natjerati. Bilo kako bilo, hrvatska povijest će ostati bojno polje za one čije su obitelji desetkovani u holokaustu, i one koji nalaze politički korisnim da to ignoriraju.