Društvena je depresija dala svoj obol, pojedinci su demotivirani, a tome doprinosi i opće nepovjerenje u političku klasu

Iako je jučerašnji referendum bio tek drugi u hrvatskoj povijesti te se na njemu odlučivalo o sudbini države, odaziv je, priznaju mnogi, bio teško razočaranje. Od oko 4,5 milijuna birača, na referendum je izašlo tek 43,5 posto. Što je razlog takvom odazivu, koji se može svrstati među najniže od svih zemalja koje su referendumom odlučivale o ulasku u EU, pokušali su odgonetnuti politički analitičari.

Žarko Puhovski, koji je i sam apstinirao od referenduma, razloge niskog odaziva sveo je u četiri točke. Društvena je depresija dala svoj obol, pojedinci su demotivirani, a tome doprinosi i opće nepovjerenje u političku klasu, pojašnjava Puhovski. Agresivna kampanja koja je na intenzitetu dobila posljednjih mjeseca dana, u kojoj su glavni protagonisti bili ministri i predsjednici, izazvala je kontraefekt. 'Politička klasa bila je potpuno jedinstvena u propagiranju EU i to su radili na izrazito primitivan način', tvrdi Puhovski.

Kriza kroz koju prolazi Europska unija također je dodatno demotivirala birače, a naš sugovornik smatra kako je tome pridonijela blizina parlamentarnih izbora. Promjena Ustava RH 2010. kojom prema kojoj odluku o referendumu donose samo oni koji mu pristupaju, a ne ukupan broj birača, bacila je sjenu na rezultate samog referenduma. I sam je premijer jučer priznao kako je Ustav mijenjan samo kako bi referendum prošao. 'Referendum je promjenom Ustava legalan, ali nije legitiman', kaže Puhovski. Zaključuje kako je politički vrh kampanjom demotivirao birače jer što je odaziv manji, postotak onih koji su 'za' je veći jer su oni više motivirani.

Politički analitičar Nenad Zakošek za slabu izlaznost krivi pak isključivo nesređeni birački popis. To se, pojašnjava, jasno vidi u područjima uz granicu s BiH gdje je najveći broj lažnih birača. Tamo je izlaznost bila drastično niska, oko deset posto. 'Kada bi se popis birača korigirao, izlaznost bi bila preko 50 posto, što je u razini zemalja EU koje su također imale niski odaziv birača', kaže Zakošek. Među njima je definitivno Mađarska gdje je na referendum izašlo tek 45,62 posto birača, no čak ih je 83 posto bilo 'za'. U Slovačkoj je izlaznost bila 55 posto, u Poljskoj 58 a u Sloveniji 60,44 posto.

Unatoč nesređenom biračkom popisu, Zakošek priznaje kako je niskom odazivu doprinijela komunikacijska strategija Vlade i zagovornika EU koja nije motivirala građane. No za razliku od njih, protivnici ulaska bili su 'dosta efektivni u naglašavanju bolnih tema i strahova'. Iako, smatra Zakošek, nisu mnoge privukli na svoju stranu, izazvali su rezerve građana prema EU koji su zaključili kako bi najpametnije bilo ostati kod kuće. A proizvodnji strahova doprinijela je i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić tvrdeći da ćemo, ako sada propustimo vlak za EU, u nju ući zajedno sa Srbijom i BiH te kako će nam se spustiti kreditni rejting čime će pod upitnik doći i isplata mirovina.

'Građani nisu bili zasićeni kampanjom i dugotrajnim pregovorima, već je riječ o nečem suprotnom; u cijelom je tom procesu vladao deficit informacija a ne zasićenost njima', zaključio je Zakošek. Glavni krivac za slab odaziv su upravo politički akteri koji građane nisu dovoljno motivirali', rekao je sociolog Dražen Lalić sinoć za HTV. Po njemu su pro EU spotovi potpuno promašeni jer je građanima dosta političara. Umjesto njih, Lalić smatra, trebalo je u spotove staviti istaknute pojedince iz javnog života. No, problem su i neravnopravni uvjeti za one koji su protiv ulaska u EU. 'Nama je stalo do ulaska, no ne do bilo kakvog ulaska. Ovo nije bilo dovoljno demokratski i referendum nema legitimitet.', rekao je Lalić.