Poljana Šime Budinića već poprima obrise projekta kojega su osmislili arhitekti Alan Kostrenčić i Aleksandra Krebel

Poljana Šime Budinića i Trg Petra Zoranića, projekt vrijedan milijuna 8,7 kuna, bit će završen do 15. svibnja, prema najavama iz Gradske uprave. I sami smo se danas uvjerili u intenzivnost radova. Na Poljani je postavljeno preko 60 posto kamenih ploča, kazali su nam radnici tvrtke Duca.

''Uskrs je ove godine rano, 8. travnja, pa do tada radovi ne mogu biti gotovi. No, bit će do 15. svibnja, tako da u sezoni neće biti ograda i prepreka.

Novi kamen zadovoljava kriterije, usudio bih se reći da je odličan. Riječ je o istom kamenu koji je postavljen i na Poljani pape Ivana Pavla II.'', kaže gradonačelnik grada Zadra, dr. Zvonimir Vrančić, te napominje kako je postavljena i posebna impregnacija koja štiti od vlage.

''U Europskoj uniji standard je da se na svim trgovima mora staviti posebna zaštita na kamen. To košta nekoliko lipa po kamenu'', napomenuo je Vrančić.

Trg Petra Zoranića - arheološki nalazi u simbiozi sa životom grada

Podsjetimo, na Poljanu su stigle palete novog bijelog kamena iz Pazina. Uskoro bi trebao biti ograđen i Trg Petra Zoranića, a tamo će radovi obuhvatiti dio kod konobe Skoblar. Pod nadzorom konzervatora i arheologa, rekonstruirat će se rimske kule i vrata, a na samome kraju, postavit će se konstrukcije koja će nositi stakla, ispod kojih će se naći vrijedne arheološke iskopine.

''Osnovni je koncept podrazumijevao da trg i dalje ostane trg sa svojim životom, a da arheološki nalazi budu uključeni u njegov život, a ne da budu "mrtvi eksponati u vitrini" ili muzej na otvorenom. Rješenje se sastoji u ideji da se pronađeni arheološki ostaci prezentiraju na licu mjesta i da se na nekim mjestima konzervatorski rekonstruiraju do visine koja omogućuje da se na njima sjedi ili da se oko njih igraju djeca ili druže ljudi.

A kako bi se pokazala stvarna kota tla na kojoj se u doba Rima nalazio trg, oko nalaza je predviđena "staklena dilatacija" koja omogućuje da se arheologija sagleda „kroz presjek" koji omogućuje ''pogled kroz vrijeme". Na taj se način nenametljivo integriraju i prošlost i sadašnjost, tvoreći scenu za neku novu budućnost'', navode arhitekti, Alan Kostrenčić i Aleksandra Krebel.