Od pet milijardi duga, deficit Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosi 2,2 milijarde, dok su gubici zdravstvenih ustanova dosegli tri milijarde kuna

"Iako sam desetljećima liječnik i dobro sam upoznat sa stanjem u hrvatskom zdravstvu, nakon što sam postao ministar i počeo dublje analizirati situaciju, jednostavno nisam mogao vjerovati kad sam vidio kako izgleda realnost", kaže ministar zdravlja Rajko Ostojić, prenosi nacional.hr 

Prije svega, nismo znali da cjelokupan dug zdravstva iznosi više od pet milijardi kuna, dakle, desetak puta više od onog što je tvrdila HDZ-ova vlada. Isto tako, vodeće bolnice u Zagrebu, Osijeku, Splitu i ostalim gradovima također imaju goleme dugove, a kakva je anarhija vladala govori i podatak da ne postoji čak ni jedinstvena lista medicinske opreme za bolnice.

Unatoč ovim dubiozama, uvjeren sam da se sadašnja situacija, kroz neko vrijeme, može promijeniti nabolje i da će hrvatsko zdravstvo za nekoliko godina kvalitetom opet biti blizu najrazvijenijih europskih država", rezimira novi ministar zdravlja Rajko Ostojić nakon prvih mjesec dana mandata.

O istoj je temi prošlog tjedna u svom uredu na Ksaveru razgovarao s izaslanicima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Predstavnici međunarodnih financijskih institucija uglavnom su podržali Ostojićevu najavu restrukturiranja bolnica i okrupnjavanja zdravstvenog sustava kao pokušaje smanjenja dramatičnog deficita. Prve poteze morat će povući brzo jer već u svibnju izaslanstva MMF-a i Svjetske banke namjeravaju ponovno posjetiti Hrvatsku i ako do tada vlada Zorana Milanovića ne dokaže da je počela štedjeti, upitan će biti kreditni rejting.

A upravo je zdravstveni sustav pri vrhu kad je riječ o naslijeđenu deficitu. Od pet milijardi duga, deficit Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosi 2,2 milijarde, dok su gubici zdravstvenih ustanova dosegli tri milijarde kuna. HZZO je u 2011. ostvario ukupan prihod od 21,6 milijardi kuna dok su rashodi iznosili oko 21,7 milijardi kuna.

Pritom su dospjele obveze HZZO-a prema ugovorenim rokovima plaćanja od 150 do 180 dana iznosile 327 milijuna kuna. Posljednjih godina prihodi HZZO-a iznosili su od 22,5 milijardi kuna 2009., 22,1 milijardu kuna 2010., pa do prošlogodišnjih 21,6 milijardi kuna. Nova hrvatska vlada suočila se s neočekivanim problemom. Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, Ostojić je uvidio da će se zdravstveni sustav u slučaju primjene pravila poštivanja rokova plaćanja od 60 dana naći u dramatičnom gubitku, jer ukupan deficit u sustavu zdravstva iznosi više od pet milijardi kuna.

Tu su uključeni već spomenuti deficit HZZO-a za prošlu godinu, u iznosu od 2,2 milijarde kuna, te dugovanja zdravstvenih ustanova u iznosu od tri milijarde kuna. No tome u 2012. treba dodati i planirane dodatne troškove od 177 milijuna kuna za novi ustroj službe hitne medicinske pomoći i još 260 milijuna kuna za lijekove na recept, što je posljedica preraspodjele, izvršene 2010. kad je rok skraćen na 150 dana.

Uz sve ovo, za primjenu novih prava iz kolektivnog ugovora za zdravstvo potrebno je osigurati i dodatnih 230 milijuna kuna. Sve u svemu više od 650.000.000 kuna.

nacional.hr/eZd