Zasigurno najomraženiji porez ovih dana među Hrvatima primjenjuje su u različitim oblicima u više od 120 zemalja te je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba i usluga u svijetu.

Kod nas je uveden 1. siječnja 1998. godine kao zamjena za višefazni porez na promet i to u režiji tadašnjeg ministra financija Borislava Škegre

Zašto, pojašnjava profesor ekonomske politike Luka Brkić: "On je tako postrojen, on se tehnički tako primjenjuje da ima tu karakteristiku poreza koji najlakše i najbrže puni proračun. Dakle, on je izdašan porezni oblik."

Koliko izdašan dovoljno govori podatak da će Vlada povećanjem stope za dva postotna poena u državnu blagajnu spremiti dodatne dvije i pol milijarde kuna. No, koliko brzo puni proračun toliko brzo i prazni džepove građana i to pogotovo one tanjeg novčanika.

"Jer kod stanovništva s nižim dohocima najveći dio njihovog prihoda odlazi upravo na tu, kako bi se reklo, osnovnu sindikalnu košaricu i zbog toga njih i najviše pogađa", istaknuo je Brkić.

Ako vas to može utješiti, u Europi on najviše pogađa Mađare, koji plaćaju stopu PDV-a od 27 posto, dok mi dijelimo drugo mjesto s Dancima, Šveđanima te Norvežanima. Doduše, to su zemlje koje su razvijenije od nas, no barem smo u nečemu u samom europskom vrhu.