Roditelji moraju platiti samo obroke, no tu se mjesečno “skupi” svota i do 750 kuna

Produženi boravak, program kojim je zadarskim osnovnoškolcima omogućeno da u školi ostanu do 17 sati, te za to vrijeme uče, igraju se i ručaju do dolaska roditelja s posla, provodi se u samo tri gradske osnovne škole, iako bi se mogao organizirati u još nekim školama, piše slobodnadalmacija.hr

- To je apsurdno, zar ima toliko “baka servisa”? Ja ne znam kako bismo funkcionirali bez produženog boravka, jer i ja i suprug radimo do 16 sati i nemamo kome ostaviti dijete kojem nastava završi u 11.30 sati. Ovako je naše dijete u školi pod nadzorom, tamo napiše zadaću, ruča i još se zabavi s drugom djecom, te mi dolazimo po njega oko 16.15 sati – kaže majka djeteta iz OŠ Krune Krstića u Arbanasima.

Većina, međutim, razloge za nedovoljno korištenje vrlo korisne usluge produženog boravka nalazi u njegovoj cijeni, iako Grad Zadar sufinancira program. - Godišnje izdvajamo 750 tisuća kuna. Tim sredstvima se plaćaju učiteljice za svaku skupinu djece u produženom boravku, ukupno pet učiteljica, te troškove servisiranja hrane – kaže Joso Nekić, pročelnik gradskog Odjela za školstvo.

Roditelji moraju platiti samo obroke, no tu se mjesečno “skupi” svota i do 750 kuna. - Mi roditeljima ne naplaćujemo mjesečnu cijenu produženog boravka, već samo onoliki broj dana koliko je dijete bilo u školi, jer se plaća samo hrana. Ne možemo računati obrok djetetu koje nije ni došlo u školu – kazala je Jasmina Matešić, ravnateljica OŠ Krune Krstića, istaknuvši da jedan obrok košta “27 kuna plus PDV”.

Ako dijete cijeli mjesec nije izostalo s nastave, onda se, primjerice, u 22 radna dana taj iznos (s PDV-om 33,75 kuna) popne na 742 kune. Od oko 6800 djece u gradskim osnovnim školama, u produženom boravku ih je samo 116 – u Krune Krstića ih je 64, u Petra Preradovića na Poluotoku 34, te u školi “Stanovi” 18.

U Osnovnoj školi “Zadarski otoci”, koju pohađa 700 djece, lani je bio uveden produženi boravak, no ove se godine odustalo zbog nedovoljnog interesa roditelja. - Napravili smo anketu, jer smo tijekom lanjske školske godine pomalo “gubili” učenike, odustajali su od produženog boravka. Njih 15 ih je otišlo. Po anketi, ove godine bi broj zainteresiranih bio premali za formiranje jedne skupine – kazao je ravnatelj Branko Matulina.

Program produženog boravka prve su, prije pet godina, uvele škole u Arbanasima i na Poluotoku, gdje i danas postoji najveći interes. Uz prvašiće, obje škole imaju i skupine učenika drugog razreda.

SD/eZd