Mreža mladih Hrvatske uputila je otvoreno pismo Vladi RH povodom najave otpuštanja osoba zaposlenih u javnom sektoru putem ugovora na određeno vrijeme.

Donosimo pismo u cjelosti:

Poštovani/e,

niže potpisane organizacije civilnog društva reagiraju na izjave ministra financija, gospodina Slavka Linića, koje su prenijeli brojni tiskani i elektronski mediji (kao primjerice, ovdje), u kojima najavljuje otkaze za preko 24 tisuće osoba koje su u javnom sektoru zaposlene na određeno vrijeme. Prije svega, ističemo kako smo sasvim svjesni trenutne ekonomske situacije koja je povod ovakvim najavama. Državni proračun koji će biti osjetno niži u odnosu na 2011., kao i ne pretjerano optimistične projekcije rasta ukazuju na potrebu smanjivanja rashodovne strane proračuna, pri čemu zaposleni u javnom sektoru nesumnjivo moraju podnijeti dio tereta. Međutim, skrećemo pozornost da ovakav pristup „racionalizaciji" može producirati iznimno negativne učinke na rad javnog sektora, a i da je potencijalno u suprotnosti s određenim odredbama europskog i hrvatskog zakonodavstva.

Prvo, ističemo kako će nerazmjerno težak teret ovakvog pristupa redukciji troškova (ponovno) u najvećoj mjeri snositi mladi ljudi. Jasni pokazatelji ukazuju na činjenicu kako je Republika Hrvatska u samom europskom vrhu po stopi nezaposlenosti mladih, o čemu su već pisali i značajni strani mediji. S druge strane, podaci Eurostata nedvosmisleno ukazuju na činjenicu kako su mlade osobe u Republici Hrvatskoj bitno češće zaposlene putem ugovora na određeno vrijeme. Primjerice, u 2. kvartalu 2011. nešto manje od 47% osoba u dobi od 15 do 24 godine zaposleno je putem ugovora na određeno vrijeme.

Za usporedbu, u istom razdoblju zaposlenih u populaciji od 25 do 64 godine posredstvom takvog tipa ugovora je bilo nešto malo više od 10%. Premda ne raspolažemo točnom dobnom strukturom osoba zaposlenih na određeno vrijeme u javnom sektoru, logično je pretpostaviti da omjeri ne odudaraju dramatično od gore podastrtih brojki. U tom slučaju, moramo upozoriti kako Vlada RH potencijalno provodi indirektnu diskriminaciju po dobi, sukladno odredbama Direktive 2008/78/EC te odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN, 85/08).

Do neizravne ili indirektne diskriminacije dolazi kad naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi rase ili etničke pripadnosti, vjere, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, pri čemu izuzeće može vrijediti isključivo u slučaju da se ta odredba, kriterij ili praksa mogu opravdati zakonitim ciljem, uz napomenu da sredstva za njegovo postizanje moraju zadovoljavati kriterije primjerenosti i nužnosti. Smatramo kako se ovom slučaju zakoniti cilj: smanjivanje javne potrošnje; realizira neprimjerenim te instrumentima otpuštanja „lako otpustivih", pri čemu to ne predstavlja niti nužno, niti kao što je već ranije spomenuto, racionalno rješenje. Osim toga, upozoravamo kako je država specifičan poslodavac koji snosi izuzetnu ulogu u rješavanju trenutnog problema nezaposlenosti mladih u Republici Hrvatskoj, kako kroz kreiranje adekvatnog seta javnih politika, tako i kroz primjer drugim akterima koji daje kroz svoju svakodnevnu praksu.

Drugo, upozoravamo kako je ovakav postupak neracionalan i s organizacijskog aspekta jer ne uvažava radno opterećenje pojedinih dijelova javnog sektora. Svaka racionalizacija treba krenuti od prethode analize učinaka smanjivanja zaposlenih u svakoj pojedinoj
javnoj instituciji/poduzeću, ciljajući da smanjenje zaposlenih u pojedinim dijelovima javnog sektora ne utječe dramatično na njegovu sposobnost da izvršava svoje javne funkcije, što će na koncu najviše osjetiti sami hrvatski građani koji te javne funkcije i financiraju. Sasvim konkretno, ako Vlada procjenjuje da su otkazi najracionalniji, a opet nužan način smanjenja javne potrošnje, na njih se treba odlučiti u onim dijelovima javnog sektora u kojem će redukcija ljudskih potencijala proizvesti najmanje štete.

Treće, skrećemo pozornost na činjenicu da su brojni zaposlenici/e koji su tijekom protekle dvije godine zaposleni u javnom sektoru putem ugovora na određeno vrijeme angažirani na projektima financiranim iz sredstava Europske unije. Sredstva Europske unije, u uvjetima smanjene javne potrošnje, mogu često biti jedini izvor prihoda za aktivnosti kojima se održava postojeća razina usluga, ili se ona izdiže na višu razinu. Ona predstavljaju priliku da se javni službenici/e dodatno educiraju, kao i mogućnost da se njima stvore nove organizacijske jedinice nasušno potrebne da se podrže aktivnosti privatnog i civilnog sektora.

Međutim, adekvatno upravljanje projektima financiranim iz EU sredstava vrlo često zahtijeva specifičan set vještina koje se stječu jednim manjim dijelom kroz edukaciju, a većim dijelom kroz sam rad na EU projektima. Javni sektor bi se, u slučaju da se najave gospodina Linića obistine, nekritički odrekao značajnog dijela zaposlenika/ca koji su u proteklom razdoblju razvili kompetencije potrebne za povlačenje i administraciju EU sredstava, što opet može proizvesti trajno negativan utjecaj na njegov razvoj koji, među ostalim diktira i punopravno članstvo u EU.

Svjesni smo da Vladu RH u narednom razdoblju očekuje niz teških i nepopularnih odluka, međutim želimo podsjetiti da i u tim odlukama Vlada prije svega treba štititi svoje građane i građanke te bi joj to trebala biti osnovna zadaća. Smatramo da je posebno u ovakvim situacijama potrebno pažljivo odvagnuti ishode prije povlačenja poteza jer je zasigurno najgori ishod kako za Vladu, tako i za građane, onaj u kojem bi odricanje koje nas čeka u narednom razdoblju pratio izostanak željenih pozitivnih učinaka.

Katarina Pavić, predsjednica Mreža mladih Hrvatske