Prvi hrvatski srednjoškolci koji su sudjelovali u ovom programu bili su prošloga tjedna učenici zagrebačke 10. gimnazije Ivana Supeka

Stav da je Haški sud nepotreban politički sud koji falsificira povijest krojeći je shodno međunarodnim preferencijama, uobičajen je u svim zemljama regije, što je pokazalo i posljednje istraživanje javnog mnijenja OESS-a, prema kojemu dvije trećine građana Srbije smatra da je osnutak Haškog suda bio nepotreban, a 40 posto njih smatra da je prvenstvena svrha da sva krivnja za ratna stradanja bude svaljena na Srbe.

U Hrvatskoj, a slična je situacija i u BiH, 70 posto građana Sud doživljava negativno i smatra da se favorizira upravo Srbe.

Većina ljudi u svim trima zemljama, međutim, zapravo niti zna niti prati što se događa u Haagu, što ih čini podložnima različitim političko-medijskim interpretacijama u dnevno-političke svrhe, a to predstavlja daljnju prepreku u procesu pomirenja u regiji. Svjesni toga da na mladima svijet ostaje te da u mnogim slučajevima moraju proći generacije prije nego što postkonfliktna društva budu u stanju napraviti korake ka pomirenju, Outreach program prošle je godine u BiH počeo provoditi regionalni projekt u srednjim školama tijekom kojega će oko tri tisuće srednjoškolaca saznati više o radu Haškog suda.

Prije mlađih kolega, priliku da se upoznaju s radom Suda preko predavanja prošloga mjeseca imali su studenti na Filozofskom fakultetu, Fakultetu političkih znanosti i Pravnom fakultetu u Zagrebu te Pravnom fakultetu u Splitu, a prije toga predavanja su održana u Makedoniji, dok će tijekom sljedećih nekoliko mjeseci biti održana i u BiH, Srbiji te Kosovu.

Prvi hrvatski srednjoškolci koji su sudjelovali u ovom programu bili su prošloga tjedna učenici zagrebačke 10. gimnazije Ivana Supeka, kojima su predstavnici Outreach programa objasnili rad Haškog suda u kratkim crtama i opisali što je Sud učinio da bi kaznio neke od najtežih ratnih zločina.

Cilj ovih aktivnosti jest ohrabriti mlade da se aktivno zainteresiraju za rad i postignuća Suda, ali i za šira pitanja pravde, mehanizme tranzicijske pravde i post-konfliktnog društvenog oporavka, a na to bi ih trebale potaknuti multimedijske prezentacije kroz koje će učenici 15 srednjih škola biti upoznati s predmetima koji se odnose na Hrvatsku i koji su okončani pred Međunarodnim sudom, načinom na koji su ti predmeti pridonijeli utvrđivanju činjenica te utjecajem koji Sud ima na razvoj vladavine prava u regiji.

S obzirom na dosadašnja iskustva i prve prezentacije, mladi su dobro prihvatili program, a najviše su ih zanimali uvjeti u Pritvorskoj jedinici, praksi izricanja kazni te zašto su podignute neke optužnice zbog nepoštivanja Suda.