Iako se u Hrvatskoj 80% građana izjasnilo protiv GMO-a, odluku o sjetvi GMO-a donijet će Europska komisija. Hrvatska će tu odluku, bez obzira na proglašene GMO slobodne županije, morati prihvatiti, izjavio je za Vjesnik genetičar prof. dr. Marijan Jošt, piše HRT

Cijela priča o GMO-u vrti se samo oko multinacionalnih korporacija. Kako bi ušle u neku zemlju, moraju steći utjecaj posredovanjem političara ili znanstvenika te zemlje, tumači prof. Jošt. Smatra da Europska komisija nije imenovana nego 'postavljena' i pod utjecajem multinacionalnih korporacija.

To je, kaže, potvrđeno i informacijama s WikiLeaksa - američki veleposlanik u Parizu savjetovao je Washingtonu da protiv svake članice EU-a koja se protivi uvođenju GMO-a počne trgovački rat. WikiLeaks otkriva i stajališta američkog veleposlanstva o Hrvatskoj. Tako kažu da Hrvati poštuju znanost, a da je znanost sklona GMO-u. Međutim, u narodu vlada strah da će takvi usjevi biti zasijani bez njegova znanja. No navode i da se s približavanjem Hrvatske EU-u usklađuju zakoni s europskim normama i postoji nada da će se srušiti ideja o Hrvatskoj slobodnoj od GMO-a.

Europa se velikim dijelom bori protiv GMO-a, ali Europska komisija pravi probleme, kaže prof. Jošt. Dodaje da je EU-ova vodeća znanstvena savjetnica, molekularna biologinja Anne Glover stala u obranu GMO-a. Glover ne vidi nikakve negativne učinke konzumiranja takve hrane, a boji se i da bi zbog zabrane GM-a Europa mogla postati nekonkurentna. GM sjeme smatra oružjem u borbi protiv klimatskih promjena i potrebe da se nahrane svi ljudi u svijetu. Ipak, 15 godina kontinuirane sadnje GM usjeva pokazalo je da GMO neće nahraniti svijet. Baš naprotiv, tvrdi Jošt, bogati imaju previše, a siromašni ništa.

Prof. Jošt spomenuo je Argentinu, u kojoj se 15 godina sije GM RoundupReady (RR) soja. Zahvaljujući GM usjevima Argentina se privremeno izvukla iz financijske krize. Međutim, GM sorte su od početka bile 5% manje rodne, pojavilo se 40 novih biljnih bolesti, a intenzitet postojećih pojačao se pa je znalo propasti i 40% usjeva.

Danas je u Argentini više od 56% oranica zasijano RR sojom, tolerantnom na Monsantov totalni herbicid roundup. EU godišnje uvozi oko 38 milijuna tona RR soje bez uvoznih carina. Zbog otpora GM-u, ta soja završava kao stočna hrana u velikim kombinatima, a rezultat je niska cijena mesa, jaja i mlijeka. Tomu mali poljoprivrednici ne mogu konkurirati, rekao je prof Jošt za Vjesnik.

HRT/eZd