Prekovremeni rad ozbiljno narušava zdravlje radnika jer potiče debljinu i pretilost, pušenje i uživanje alkohola, a smanjuje intelektualne i motoričke sposobnosti, upozorila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić na konferenciji posvećenoj prekovremenom i smjenskom radu i zdravlju radnika, javlja HTV .

Istraživanje provedeno u zemljama EU-a, SAD-u i Kanadi pokazalo je da su ljudi koji rade više od 50 sati tjedno znatno skloniji debljanju, pa i pretilosti, te prekomjernom uživanju alkohola, a puše dvostruko više od radnika s normalnim radnim vremenom, rekla je Zavalić na konferenciji koja je organizirana u povodu Dana zaštite na radu, 28. travnja.

Radnici koji rade prekovremeno više obolijevaju od dijabetesa i izloženi su većoj opasnosti od povišenog tlaka i srčanog udara te više stradavaju od ozljeda na radu. Radnici u metaloprerađivačkoj industriji koji rade više od 60 sati tjedno imaju čak 20 posto više ozljeda na radu od kolega koji rade osam sati dnevno.

Također, jedna finska desetogodišnja studija pokazala je da je gotovo tri puta više radnika koji rade prekovremeno otišlo u prijevremenu mirovinu od onih koji su imali normalno radno vrijeme.

Zbog prekovremenog rada pate svi - poslodavci, koji imaju povećane troškove zbog ozljeda na radu, a učinkovitost zaposlenika koji rade 11 sati ista je kao i onih koji rade osam sati, te radnici, kojima osim zdravlja stradavaju i odnosi u obitelji, naglasila je Zavalić.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel istaknuo je da posljednjih godina, zbog strožih kriterija, pada broj zabilježenih ozljeda na radu. Prije tri-četiri godine bilo je između 20.000 i 23.000 ozljeda na radu godišnje, a taj je broj lani pao na 13.817 priznatih ozljeda. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja, prošle je godine 19 osoba poginulo na radu, a Novosel kaže da je prema neslužbenim podacima bilo 29 poginulih.