Iz kratkog izlaganja ministra jedino što jest jasno je kako se na izmjenu granice pomorskog dobra ide zbog izlaska u susret investitoru

Vlada RH poništila je uredbu bivše HDZ-ove Vlade iz 2009. i granicu pomorskog dobra na području Biloševca u Makarskoj, na dijelu predviđenom za izgradnju hotela Romana, ponovno vratila na južni rub šetnice kako je bilo određeno u vrijeme kada se granica utvrđivala prvi put, 2000. godine, u vrijeme SDP-ove vlasti.

Prema tonskom zapisu s internet stranica Vlade RH, glavni razlog mijenjanja granice pomorskog dobra je ‘izdavanje Potvrde glavnog projekta za društvo Romana d.o.o., a radi izgradnje hotelsko-turističkih kapaciteta’, piše portal Makarska danas

'Predlaže se Vladi RH donošenje Uredbe o prestanku važenja Uredbe o izmjeni uredbe o određivanju granice pomorskog dobra zbog početka gradnje i ishođenja Potvrde glavnog projekta društva Romana d.o.o. jer je prema Urbanističkom planu Grada Makarske na lokaciji sjeverno od predmetne granice predviđena gradnja hotelsko turističkih kapaciteta.

Za predmetni prijedlog Uredbe zatražena su i dobivena posebna mišljenja od strane Državnog odvjetništva, Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva zaštite okoliša i prirode', izjavio je prošlog tjedna na sjednici Vlade Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, nakon čega je odluka bez rasprave jednoglasno usvojena.

Iz kratkog izlaganja ministra jedino što jest jasno je kako se na izmjenu granice pomorskog dobra ide zbog izlaska u susret investitoru, no u isto se vrijeme postavlja pitanje po kojem sistemu rade državne institucije budući je svima koji su proteklih godina u Makarskoj pratili ‘slučaj Romana’ dobro poznato kako je uredba koja je sada stavljena van snage, 2009. bila usvojena na Vladi baš na inzistiranje – Državnog odvjetništva.

Razlog je bio usklađenje sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama koji kaže da je granica pomorskog dobra sjeverni, a ne južni rub šetnice. Stoga je legitimno postaviti pitanje na temelju čega se donose odluke, ako ne na osnovu zakona koji se u međuvremenu nije mijenjao?

Igre oko granica s pomorskim dobrom u Makarskoj su izašle na vidjelo još u ljeto 2008., kada je tadašnji saziv Gradskog poglavarstva na čelu gradonačelnikom Markom Ožićem Bebekom (HDZ), a po zahtjevu investitora Marinka Sulića, donio zaključak o premještanju postojeće šetnice jugozapadno kako bi investitoru omogućili dostatan broj kvadrata za njegov projekt. Iako je Sulić Gradu nudio otkup, Grad je to odbio uz objašnjenje da nema novaca. Skandalozna odluka Poglavarstva kojem zaštita šetnice koju su građani koristili 50 godina nije bila ni na kraj pameti iznijela je na vidjelo još jedan problem: Pitanje kako je Sulić postao vlasnik čestice u koju je ušao dio koji se pola stoljeća koristio kao javni put? Državno odvjetništvo tada je potvrdilo da je prilikom određivanja granice pomorskog dobra Vladino povjerenstvo 2000. godine napravilo ‘grešku’ koju treba ispraviti te da lokalna vlast ne može donositi odluku o izmještanju bez suglasnosti RH koju nisu dobili.

Bez obzira na decidirani stav Državnog odvjetništva koje je uskoro svoj prijedlog za izmjenu granice uputilo i Vladi, lokalna vlast je nastavila s izradom prostorno-planske dokumentacije u kojoj je granica pomorskog dobra suprotna stavu Državnog odvjetništva.
Zahvaljujući brzini gradske vlasti, investitor je na osnovu Urbanističkog plana uređenja Makarska Zapad 1 uspio dobiti lokacijsku dozvolu unatoč tome što je u isto vrijeme stupila na snagu nova uredba s granicom pomorskog dobra na sjevernom rubu šetnice.

No, kako se postupak oko izdavanja dozvole oduljio konkretan problem je nastao u postupku izdavanja dozvole za gradnju jer je u međuvremenu Vladina uredba provedena u Uredu za katastar.
Naime, nakon što je u Katastru konačno provedena Vladina Uredba o ispravku granice pomorskog dobra iz svibnja 2009. građevinska parcela za izgradnju hotela Romana, u odnosu na lokacijsku dozvolu iz 2009. smanjena za 715 metara četvornih (izuzeta je šetnica koja je dobila režim pomorskog dobra na kojem se ne može graditi) i nije odgovarala stanju u Urbanističkom planu na osnovu kojeg je dozvola izdana.

Budući da se Potvrda glavnog projekta(ex građevinska dozvola), između ostalog, nije mogla izdati ukoliko građevinska parcela, i po obliku i po površini, nije u skladu s lokacijskom dozvolom i Urbanističkom planom uređenja na temelju kojega je izdana, hotel Romana nije mogao dobiti dozvolu.

Problem koji je nastao prije nešto više od mjesec dana službeno nam je potvrdio i pročelnik Odjela za gospodarenje prostorom Ognjen Radić koji je izjavio da postoje samo dvije varijante rješenja problema: izmjene UPU-a Zapad 1 ili stavljanje Uredbe van snage.
Uredba je sad stavljena van snage, pomorsko dobro postalo je privatno i hotelski kompleks može se graditi.