Ni bosansko-hercegovačke ni hrvatske vlasti nisu se „samoinicijativno" sjetile same od sebe da bi trebalo mijenjati koridor koji spaja Hrvatski teritorij srednje Dalmacije i krajnjeg juga prema Dubrovniku na način da on ide preko teritorija BiH, piše croportal.ba

"Relevantni" krugovi koji su dali ovakvu sugestiju ili preciznije zahtjev su krugovi Europske Unije, Sjedninjenih Američkih Država, NATO-saveza i Združenog vojnog stožera Vojske SAD-a, doznajemo od izvora bliskog NATO-u, koji je tražio da ostane anoniman.

Jadransko-jonski koridor nosi u NATO klasifikaciji cestovnih pravaca nosi naziv Aticca Corridor (C11- South - Black Cat). Trasa Jadransko - jonske ceste položena je uz obalu Jadrana i Jonskoga mora ili od Trsta u Italiji do Kalmate i Igoumanitse u Grčkoj. Cesta bi u dužini od oko 1600 kilometara prolazila kroz Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku. Jadransko - jonska autocesta već dugi niz godina razmatra se kao krucijalni projekt koji bi oživio uspavani jug Europe.

No ako pažljivo pogledamo studije bivše Jugoslavije, Knjiga "Savjeta za bezbjednost SFRJ" iz 1978. godine, pročitat ćemo vrlo zanimljive informacije o tome kako je američki naftni gigant Exxon za vrijeme američkog predsjednika Kenedya, nudio bivšoj Jugoslaviji besplatno građenje skoro potpuno iste trase autoceste kroz bivšu Jugoslaviju koja bi na potpuno isti način i u istom obliku i veličini te duljini povezivala Italiju sa Grčkom.

"Vojni savjet" je tada ovakvu ponudu odmah odbacio jer se kosila s načelima Vojne doktrine koja je napravljena 1981. godine, a koja je predviđala "invaziju širokih razmjera na području Dalmacije koja bi se ovakvom cestom poslužila kao ruta snabdijevanja i komunikacije u pokušaju invazije NATO Saveza na SFRJ", stoji u Doktrini koju je prvi put hrvatskoj javnosti predstavio admiral Davor Domazet Lošo, za vrijeme predstavljanja svojih knjiga o Domovinskom ratu. Ta vojna Doktrina iz 1981. godine je poslužila tzv RSK kao osnov za okupaciju teritorija Republike Hrvatske 1991. godine. Plan je predviđao presijecanje Hrvatske na pola i predstavljao je stvarnu opasnost no, na sreću, nije uspio u tadašnjim okolnostima.

Ovaj Jadransko-jonski koridor koji guraju zapravo predstavnici i krugovi NATO Saveza je zapravo samo fragment široke mreže velikih autoputeva kojio se nazivaju "Nuklearne ceste" ili "Nuklearni koridori". U slučaju napada ovaj koridor bi spojio države članice NATO Saveza od Njemačke do Grčke. Ove ceste su dovoljno velike za prolaz mobilnih Interkontinentalnih nuklearnih projektila prema Bliskom istoku i Iranu iz baza u Njemačkoj i Španjolskoj.

Prolaz opskrbe, vojnih jedinica i velikih kolona oružanih oklopnih ili transportnih snaga bio bi ključan, brz i efikasan ukoliko bi ovakva cesta postojala (do danas nije dovršena, stigla je do Vrgorca, op.a), a čitavim dijelom bi se nalazila na kopnu. Pravljenje opcije "Pelješkog mosta" predstavlja tzv slabu kariku i predstavljala bi najslabiju točku kopnenog koridora koju bi bilo koja strana velesila mogla trajno uništiti manjim ISBM-om i tako usred "eventualnog rata" presjeći žilu kucavicu transporta i komunikacija NATO Saveza.

Pelješki most u koridoru putnih pravaca NATO-a je ocijenjen kao "rizična točka koju treba preinačiti" i izgraditi preko teritorija BiH koji je izvan dometa islamskih bosanskih terorista i eventualnih napada jer je stanovništvo u točki Neuma, "izrazito prijateljski, Hrvatski". Ovaj putni pravac se gradi dugoročno i s krajnjom kalkulacijom kako prebaciti na brz način veliki broj trupa na područje Bliskog istoka, Turske, Afganistana i u konačnici Irana koji je krajnja meta fokusa NATO-ve analitike.

Zbog svih ovih problema, danas je općinu Neum posjetio Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Damir Hadžić sa svojim pomoćnicima i suradnicima, kako bi legitimnim predstavnicima općine Neum prezentirali dosadašnje aktivnosti oko spornog koridora. Nakon dužeg sastanka, zatvorenog za javnost i medije, načelnik općine Neum Živko Matuško i Ministar komunikacija i prometa Damir Hadžić dali su šture izjave za medije. Problem je nastao na lokalnoj razini koja takav cestovni pravac uopće ne želi, a takav stav ima ogroman broj populacije neumskog područja.

Ostaje nam vidjeti kako će ova saga završiti ali poučeni iskustvom, pritisci će biti vrlo veliki i izvjesno je kako će cesta ići kuda kažu predstavnici EU-a i NATO-saveza.

Croportal.ba/eZd