- S obzirom na nerazmjer interesa investitora u obnovljive izvore energije, na prvom mjestu u vjetroelektrane i mogućnosti prihvata postrojenja u prostoru i društvo, potrebno je uvesti red u sustav stjecanja statusa povlaštenosti i dobivanja poticajne otkupne cijene kroz jasnu državnu politiku i definirane kriterije za smještaj obnovljivih izvora energije u prostor.

U razvoj projekata obnovljivih izvora energije potrebno je uključiti lokalnu zajednicu i prepoznati njihove interese za što je nužan preduvjet postojanje lokalne politike koja je, kroz strateške i provedbene odluke, jasno određena prema obnovljivim izvorima energije. Postrojenja obnovljivih izvora energije nužno je postavljati u prostor po najvišim standardima zaštite okoliša, što znači da svi uključeni akteri trebaju poštovati propisane i usklađene zakone i odredbe koje se tiču zaštite okoliša, istaknuo je Daniel Rodik iz Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) među zaključcima okruglog stola na temu „Kako što bolje uklopiti postrojenja obnovljivih izvora energije u prostor i društvo?" održanog u Velikoj vijećnici Doma županije u Zadru.

Također su predstavljena istraživanja potencijala obnovljivih izvora energije (OIE) u četiri dalmatinske županije - Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Istraživanja su provedena od strane tima stručnjaka iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Cilj okruglog stola bio je predstaviti različita stajališta i problematiku uklapanja novih postrojenja obnovljivih izvora energije, na prvom mjestu vjetroelektrana ili solarnih elektrana, u okoliš i lokalne zajednice, s naglaskom na pronalaženje zajedničkih interesa kako bi se izbjegli sve češći slučajevi otpora u lokalnoj zajednici i postigao održivi razvoj lokalne zajednice temeljen na obnovljivim izvorima energije, a kao panelisti sudjelovali su Lidija Živčić iz udruge Focus iz Ljubljane, Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije i Mirna Mazija, iz Instituta za primijenjenu ekologiju OIKON d.o.o.

Okrugli stol i istraživanje potencijala obnovljivih izvora energije u dalmatinskim županija dio su projekta projekta „REPAM - Javno zagovaranje i praćenje politika vezanih za obnovljive izvore energije" kojeg provode Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba, udruga Focus iz Ljubljane i Energetski institut Hrvoje Požar, te projekta „Moja energetska politika" kojeg, uz financijsku potporu Nacionale zaklade za razvoj civilnoga društva, uz Društvo za oblikovanje održivog razvoja, provode Press centar za okoliš iz Osijeka, „Eko-Zadar", Zvono uz Kupu iz Karlovca i Astronomsko društvo Višnjan,

Energetika lokalno

U sklopu projekta „Moja energetska politika" udruge su analizirale odgovore na upitnik upućen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave svrha kojeg je bila sagledati odnos lokalnih vlasti prema energetici, posebice prema obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti. Upitnik je bio upućen na adrese 21 jedinice područne (regionalne) samouprave i 48 gradova pri čemu su odgovori stigli iz 7 županija i 18 gradova.

Među onima koji su odgovorili na upitnik samo jedan grad i tri županije imaju ustrojen ured ili upravni odjel koji se bavi isključivo energetikom. Iz odgovora na upitnik moglo se saznati kako za područje osam gradova i pet županije djeluje regionalna energetska agencija, dok je na pitanje "Provodi li vaša lokalna jedinica aktivnosti sustavnog gospodarenja energijom?" odgovor „ne" stigao iz 3 grada.

Svih sedam županije na isto je pitanje odgovorilo potvrdno, no samo je u dvije županije usvojen Plan učinkovitog korištenja energije predviđen Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji. Ovo su samo neki od odgovora na pitanja iz upitnika pri čemu je analiza, kako je naveo Daniel Rodik, pokazala kako u većini ispitanih gradova i županija postoji problem zanemarivanja održive energetske politike, ali i kako postoje gradovi i županije koji u tom smislu mogu poslužiti kao pozitivni primjeri i modeli. Istodobno se, temeljem velikog broja županija i gadova koji na upitnik nisu odgovorili, još uvijek pokazuje nespremnosti tijela javne uprave na uključivanje organizacija civilnog društva u procese kreiranja javnih politika, pa time i politike energetske učinkovitosti.

Sunce, vjetar, 100 MW iz malih HE

Kako je istaknuo Nikola Karadža iz Instituta „Hrvoje Požar" tržišni potencijal dobivanja električne energije iz vjetra, prema Strategiji energetskog razvoja, iznosi 1.200 MW do 2020. godine, a trenutno u pogonu imamo svega 8 vjetroelektrana s ukupno instaliranom snagom 131,25 MW pri čemu je na snazi tehničko ograničenje 360 MW izdano od strane HEP OPS-a. istodobno, samo u Zadarskoj županiji raspoloživi tehnički vjetropotencijal je, prema dostupnim podacima, procijenjen na 300 MW, dok u Šibensko - kninskoj iznosi 250 MW, u Splitsko-dalmatinskoj 450 MW, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je procijenjen na 150 MW, pri čemu se najbolji potencijal energije vjetra u može očekivati na brdima iznad Konavala te na povišenim predjelima iznad Zatona i Slanog.

Sve četiri županije, naglasio je Andro Bačan iz Instituta „Hrvoje Požar" imaju visok potencijal Sunčevog zračenja koji na većem području iznosi 1,55 - 1,40 MWh/m2, dok se na vanjskim otocima penje do 1,60 MWh/m2.

Uz to se procjenjuje kako u Hrvatskoj postoji mogućnost izgradnje malih hidroelektrane ukupno oko 100 MW instalirane snage. Ako se gledaju samo energetski izdašniji vodotoci, moguća godišnja proizvodnja u Zadarskoj županiji iznosi 98,3 GWh, u Šibensko-kninskoj 148,45 GWh, u Splitsko dalmatinskoj 86,33 GWh, dok Dubrovačko-neretvanska županija ima samo jedan energetski izdašniji vodotok - Ljuta, na kojem moguća godišnja proizvodnja iznosi 12,98 GWh.