Narodni list tjedna je novina koja ove godine obilježava 150 godina postojanja te je tim organizirala istoimenu izložbu čije se svečano otvorenje danas održalo u Kneževoj palači.

Za ovu se novinu može reći kako je oslikavala vrijeme u kojem je, najprije iz pera svojih novinara, a puno kasnije i modernim načinima pisanja, bilježila sve važne događaje iz života građana Zadra, ali i puno širih prostora koji su u vrijeme njenog nastanka bili dijelom europskog intelektualnog kruga.

Osnivači Narodnog lista bili su članovi Narodne stranke koja se borila za ujedinjenje Dalmacije, ali i za hrvatski jezik kao službeni u svim javnim institucijama i životu

U ime vlasnika i djelatnika Narodnog lista, ali i u svoje osobno ime, okupljenima se obratila glavna urednica, Simeona Pancirov.

„Kada smo krajem prošle godine započinjali osmišljavanje programa proslave 150-te godišnjice Narodnog lista, jedna od naših vodilja bila je pokazati onima koji će sutra živjeti u Europskoj uniji što Zadar ima, a vrlo često zna zaboraviti." Izložba, koju će tijekom sljedeća tri tjedna moći pogledati svi oni zanima povijest Narodnog lista, upoznat će građane s vremenom i ljudima koji su živjeli nekada, a ponosno se spominju i dan danas.

Od Natka Nodila, koji je bio njegov prvi urednik i jedan od pokretača novine na hrvatskom jeziku, preko Jurja Bianchinija, u ono vrijeme gorljivog narodnjaka koji je promicao ideju kako i Zadar treba biti dijelom Hrvatske, pa do naših dana Narodni list je uvijek bio svoj i u službi onih koji ga čitaju, rekla je Simeona Pancirov.

„Mijenjale su se države i politički sustavi, ali ono što je uvijek ostalo isto je otvorenost Narodnog lista prema čovjeku koji je početak i kraj svake naše novinske priče. Kroz buru ratova u kojima je Narodni list bio zabranjivan, plijenjen i paljen, ova je novina ostavljala trag koji je unatoč svemu teško izbrisati. Kada je 1917. godine u to vrijeme 72-godišnji Juraj Bianchini trebao pobjeći iz Zadra jer mu je prijetila internacija, Narodni list je nastavio s izlaženjem (i nakon nasilnog gašenja 7. lipnja 1920. godine)."

U realizaciju ove izložbe su se u samom početku uključili Narodni muzej, Znanstvena knjižnica i Državni arhiv u Zadru. Nacionalna i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu ustupila je dio građe koju Narodni list nije imao u svom vlasništvu. Simeona Pancirov na kraju se zahvalila svima onima koji vjeruju da je Narodni list baština ovog grada i nešto s čime Zadar ulazi u Europsku uniju kao grad prepoznat po svojoj kulturi i tradiciji.

U pauzi je ženski gitaristički duet iz glazbene škole Blagoje Bersa, Linda Primožić i Marta Ostojić, izveo skladbu „Kubanski ples"

Posebna zahvala uputila se i Vjekoslavu Surać, prvom fotoreporteru Narodnog lista (1946. godina), nakon što je novina ponovno pokrenuta. U to vrijeme bio je tek mladi početnik fotograf, a danas je svima poznat kao vlasnik foto studija „Vjeko". Vjekoslavu Suraću je pripala čast i da službeno otvori izložbu.

„Sama riječ Narodni list u svom imenu govori sve. Vrlo je važan za povijest našeg naroda i grada; kroz njega je prošlo na stotine suradnika, poznatih novinara, dopisnika, fotografa i fotoreportera. Bilo je puno novina koje su izlazile samo nekoliko brojeva ili godina nakon čega bi se ugasile. Međutim, Narodni list, iako su ga tukle kiše i vjetrovi, on je uspio doživjeti 150 godina te živi i dalje", rekao je Vjekoslav Surać. Nakon što je službeno otvorio izložbu, upućena mu je zahvalnica od svih djelatnika, vlasnika i glavne urednice u znak pažnje i zahvale zbog njegove dugogodišnje vjernosti i ljubavi spram Narodnog lista.

Nakon otvorenja i programa svi uzvanici su bili pozvani su na domjenak i neformalno druženje.