Iz "Vodovoda" kažu da neće prestajati s isporukama vode, no ostaje i dalje neriješeno pitanje na koji će se način financirati njezin prijevoz

Ugostitelj Jerko Jukić iz Drvenika Velikog više u šali kazao je za "Slobodnu" da je ovih dana na tom trogirskom otoku travarice više nego vode. Vode manjka, za travaricu malo tko pita po ovoj ljetnoj žegi kada se temperatura približava gotovo na 40 Celzijevih stupnjeva jer žeđ prijeti ne samo Drvenčanima, nego i stanovnicima i turistima koji su pohodili dalmatinske otoke. Slično je i na još nekim dalmatinskim otocima, piše slobodnadalmacija.hr

Vodonosac "Zrmanja" ovih dana stalno plovi od Zadra do zadarskih otoka, prevozi vodu za sve više otočnih stanovnika jer su stigli turisti. Iz "Vodovoda" kažu da neće prestajati s isporukama vode, no ostaje i dalje neriješeno pitanje na koji će se način financirati njezin prijevoz. Sastanci u nadležnom Ministarstvu regionalnog razvoja nisu donijeli neke konkretne rezultate oko isplata dugova za prijevoz vode iz prošlih godina.

Na naše pitanje na koji će se način ovaj problem riješiti, iz Kabineta ministarstva odgovoreno je kako su na ova pitanja već odgovorili ranije, odnosno da su "Vodovodu" dostavili 2,2 milijuna kuna prema pristiglim zahtjevima za isporuku vode. "Sukladno odobrenim sredstvima u državnom proračunu za 2012., koja kumulativno za sve hrvatske otoke iznose 13 milijuna kuna, Ministarstvo je osiguralo potreban novac. Odobreni iznos trebao bi biti dostatan za troškove nastale od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine, a samu isporuku pitke vode preko komunalnih poduzeća organiziraju jedinice lokalne ili područne samouprave koje administrativno vode brigu o otocima", kaže se u odgovoru.

Za dva tjedna skuplja voda

To znači da u proračunu jednostavno nije predviđeno dovoljno sredstava za ove potrebe. - Lanjski iznos koji je bio predviđen u proračunu smanjen je za 2,5 milijuna kuna i ni taj nije isplaćen. A ove godine se zbog suše voda puno ranije počela voziti i sredstava će biti dovoljno za subvencioniranje prijevoza još samo dva tjedna. Nakon toga će vode biti, ali po cijeni 80-90 kuna po prostornom metru. Zato savjetujem našim otočanima da čuvaju te račune jer ćemo tražiti od države da nam taj trošak plati - kaže Denis Barić, predsjednik "Otočnog sabora".

Prilike u vodoopskrbi Kaprija i Žirja, jedinih škoja u šibenskom kraju koji nisu spojeni na kopneni vodovodni sustav, dodatno su pogoršane otkako je Povjerenstvo za natječaj šibenskog "Vodovoda" odnedavno dopremu vode na otoke povjerilo kapetanu Leonardu Naranči i njegovu vodonoscu "Bočac" nosivosti 25 vagona, najmanjem od tri takva broda na našoj obali. Prevagnula je Narančina ponuda od čak 12 kuna manje vozarine po prostornom metru.

Tom je odlukom iz posla otpao kapetan Mladen Karaman s brodom "Kapetan Mrs", dvostruko većim od favoriziranog "Bočca", no Karaman je ponudio 59 kuna - iznos vozarine/subvencije koji zbog krize nije mijenjao posljednje tri godine. Tako je cijena, na nesreću, postala jedinim kriterijem, makar odgovorni posao od društvenog interesa, kao što je doprema vode na otoke, s "Bočcem" već na prvi pogled izgleda kao znanstvena fantastika. Ako je, naime, "Kapetan Mrs" za Kaprije i Žirje lani dopremio 35 "brodova" vode, za istu će količinu "Bočcu" trebati čak 60 plovidbi, pa gdje je tu onda ušteda?

Jeftiniji ispada - skuplji?!

Nadalje, "Bočac" isplovljava s Lošinja, koji je u oba smjera od Šibenika udaljen 92 milje, za što brodu brzine samo 5-5,5 čvorova treba 32 sata plovidbe u oba smjera i to ako je vrijeme povoljno - protestiraju predstavnici Kaprija i Žirja. Povrh svega, bojazan otočana pojačava i činjenica da "Bočac" već ima potpisane ugovore za prijevoz vode na Unije, Susak, Ilovik, Srakane, ACI marine Žut i Piškera, te za sve restorane na Kornatima. Kapetan Naranča i "Bočac" poznati su im otprije, ali ne po dobru: zbog neredovite opskrbe bilo je čestih incidenata, te je intervenirala i policija, pa su dolazak "Kapetana Mrsa" dočekali s olakšanjem. Na njegov rad tijekom deset godina nikada nije bilo primjedbi - ni otočana, niti iz šibenskog "Vodovoda".

Država je lokalnim vodovodima ostala dužna na stotine tisuća kuna za subvenciju, jer vodovodne tvrtke odmah isplaćuju brodare. Konkretno, državni dug šibenskom ‘Vodovodu' iznosi 410.000 kuna i još 390.000 za prvih pet mjeseci ove godine, dok, s druge strane, za subvencije vode država predviđa sve manje novca: za 2012. iznosi 820.000 kuna, dok je lani, s aneksom ugovora, bila 1,2 milijuna. Ministarstvo lopticu prebacuje "Vodovodu", tvrdi direktor Frane Malenica, pa nije bilo drugog izbora nego izabrati najjeftinijeg ponuđača.

- Kako je moguće da najmanji brod, samo zato što je jeftiniji, špekulacijom ugrozi dovoz vode na otoke? - pita se kapetan Mladen Karaman. Kaže da se ljudi iz Ministarstva poput slijepaca drže Zakona o otocima iz 1996. i Zakona o javnoj nabavi, iako je očito da su ti propisi daleko od stvarnosti života na otocima. Osobno se zauzimao kod mjerodavnih da predlože izmjene Saboru - poput uvezivanja vodonosaca u jedinstven sustav koji može odgovoriti nestašicama - no bez uspjeha.

Karaman se žalio Državnoj komisiji na odabir "Boćca" i dok traje žalbeni rok od 60 dana, "Kapetan Mrs" će i dalje dopremati vodu Kapriju i Žirju. Odbijanjem da sudjeluje u natječaju za dopremu vode na otoke Mali i Veliki Drvenik - jer samo od toga posla ne može biti rentabilan - Karaman, kako govori, nije namjerno želio izazvati krizu, već je samo ukazao na problem koji država godinama ignorira.

Vapaj s otoka Hvara

Koordinacija jedinica lokalne samouprave otoka Hvara, što je čine gradonačelnici, načelnici te predsjednici gradskih i općinskih vijeća, dala je zajedničku podršku nužnoj i hitnoj realizaciji projekta postavljanja drugoga podmorskog cjevovoda Brač - Hvar. Inače, kad je riječ o kvalitetnijoj vodoopskrbi najsunčanijeg hrvatskog otoka još lani je ishodovana potvrda glavnog projekta, a i Županija ga je uvrstila među pet prioritetnih projekata razvoja infrastrukture na otocima i priobalju, pa je kao takav kandidiran prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture - Upravi za otočni i priobalni razvoj.

"Raspoložive količine vode na Hvaru su na granici izdržljivosti u špicama turističke sezone, a svaki bi poremećaj u vodoopskrbi, poput puknuća jedine postojeće podmorske cijevi, bila prava katastrofa za turizam otoka Hvara. Da ne govorimo da otok s postojećim raspoloživim kapacitetima vode zapravo nema nikakvih šansi za daljnji razvoj" - stoji u podnesku što ga je Koordinacija iz Hvara uputila Hrvatskim vodama. Gradovi i općine spremni su sufinancirati projekt i do 20 posto vrijednosti investicije od 25 do 30 milijuna kuna da bi mogli dobiti dodatnih 45 litara vode u sekundi.

Jug bez problema

- Neće presušiti špine u kućama stanovnika dubrovačkih odnosno Elafitskih otoka, a nitko od turista i posjetitelja tih otoka neće osjetiti žeđ niti se brinuti kako nabaviti tekućinu koja život znači. Do Koločepa, Lopuda i Šipana te otoka Lopuda podmorski cjevovod osigurava dostatne količine vode za sve. Samo vrlo mali dio obiteljskih kuća na Elafitima ima vodoopskrbu iz gustijerni, onih do kojih nije ekonomski isplativo graditi cjevovod. Stoga ti objekti vodu dobivaju iz hidranata iz kojih se pune cisterne, a zatim gustijerne otočana - ističe Mladen Bogoje iz JP-a "Vodovod Dubrovnik".

Vodonosci na Mljetu opskrbljuju samo hotel "Odisej" u Pomeni. - Sami proizvodimo i otočanima cisternama razvozimo potrebne količine bočate vode. Na otoku živi 1080 stanovnika, ali se tijekom ljeta broj stalnih i povremenih stanovnika, uključujući i jahtaše na vezu ili sidru, penje na više od 5000, No, za sve ima diostatno vode - ustvrdio je mljetski općinski načelnik Nikola Hajdić.

SD/eZd