U Ženevi je danas predstavljeno revolucionarno otkriće, postojanje čestice koja bi mogla rasvjetliti mnoge tajne svemira.

"Danas je poseban dan", tim je riječima u sjedištu Europskog centra za nuklearna istraživanja otvorena povijesna konferencija. Naime, predstavljeno je otkriće nove subatomske čestice, koja odgovara teorijama Higgsova bozona. On je, vjeruje se, ključan u nastanku svemira.

"Mi ne možemo još sigurno reći da se radi o Higgsovom bozonu, ali je nova čestica sasvim sigurno tu",rekao nam je Vuko Brigljević iz Insituta Ruđer Bošković, koji je s kolegama iz Splita sudjelovao u istraživanju. Podaci su prikupljeni u ovoj i prošloj godini, a otkriće je revolucionarno. Božja čestica do sada je bila samo teorija, postavljena prije 48 godina.

"Do jučer je bilo pitanje postoji li Higgsov bozon, a danas je pitanje je li ova nova čestica koju smo vidjeli Higgsov bozon. U svakom slučaju je dokaz za novu česticu tu i ovo je, mislim, povijesni trenutak", istaknuo je Brigljević te pojasnio važnost Higgsova bozona.

"Onaj zadnji dio koji nam nedostaje u našem opisu elementarnih čestica i kao hipoteza postoji već dugi niz godina. Radi se o čestici koja je potrebna za objasniti jedno važno pitanje u fizici, a to je što svim ostalim česticama daje masu", pojašnjava nam znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković. Važnost otkrića potvrdio je i Joe Incandela iz CERN-a.

"To su preliminarni rezultati, ali su vrlo snažni, inače ih ne bi predstavljali. Otkrili smo jedan vrlo važan model i sada imamo puno motiva za nastavak istraživanja", istaknuo je Incandela.

No, tek ih sada čeka velik posao. Istraživanje nove čestice moglo bi dovesti do ključnih informacija o svemiru, poručuje Brigljević.

"Mi danas poznajemo sastav samo 4 posto sveukupne mase svemira, što je s ostalih 96 posto, danas ne znamo, i mislim da današnji rezultat može biti jedan važan most za krenut u daljnja istraživanja", naglasio je Brigljević.

Tome je velik doprinos dao CERN, Europski centar za nuklearna istraživanja, koji je po mnogima, danas predstavio revolucionarno otkriće i važan korak prema istraživanju novih tajni svemira.

"Mislim da možemo. Istraživanja na CERN-u su u produženju istraživanja Newtonam, Galilea i Einsteina, koji su radili na tim najtemeljnijim zakonima fizike i istraživanja na CERN-u su u kontinuitetu s tim prethodnim istraživanjima koja pokušavaju razotkriti najtemeljenije zakone fizike i ovo otkriće danas je sigurno jedan velik korak prema tome", rekao je Brigljević.

Tome su pridonijeli i hrvatski znanstvenici sa Instituta Ruđer Bošković i sa Sveučilišta u Splitu.

"Obje ekipe su bile aktivne i bile prilično izravno vezane za potragu za Higgsovim bozonom. Ekipa u Splitu je radila izravno na jednom od kanala raspada Higgsova bozona, mi smo ovdje u Zagrebu radili na preciznom mjerenju procesa koji predstavljaju pozadinu za Higgsov bozon. Naravno, ovi rezultat su mogući samo zahvaljujući besprijekornom radu akceleratora i detektora i to je stvarno jedan tehnološki uspjeh".

No, ovo je tek početak, naglašava Brigljević.

"Na jedan način do sada je išla potraga za novom česticom, a sada moramo dobro proučiti i razumijeti ono što smo otkrili, dakle, treba nam veliki uzorak novih čestica, radi li se o Higgsovom bozonu ili ne, još ćemo saznati. S druge strane, potraga za njime je samo jedan dio sveukupnog znanstvenog programa, a jedno važno možda i važnije pitanje je što sastavlja tamnu tvar u svemiru", kaže Brigljević, koji vjeruje da nas u bliskoj budućnosti čekaju itekako zanimljiva otkrića, na koja se nada, nećemo morati tako dugo čekati, kao na ovo što je danas predstavljeno.

"Nadamo da se da će doći puno prije toga. Naravno znanstveno istraživane ne možemo planirati, da mi znamo što ćemo otkriti, onda to ne bi bilo istraživanje. S obzirom da ne znam što je pred nama, teško je predvidjeti, sigurno je da nas u sljedećih dvije, tri, pet ili deset godina čekaju zanimljivi rezultati s LHC-a, a sigurno ne 40", zaključio je Brigljević.

Sada je ipak najvažniji zaključak s konferencije u Ženevi.