Hrvatski Sabor ne bi trebao ratificirati sporazum iz 1999. godine jer je Tuđman bio obmanut, rekao je za Media servis dugogodišnji HDZ-ov predsjednik parlamenta Vladimir Šeks.

 

Sabor ne bi trebao ratificirati sporazum Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, a posebno ne kvalificiranom većinom, rekao je Vladimir Šeks za Media servis.

"Moje stajalište je da Hrvatski sabor ne bi trebao ratificirati taj ugovor, a posebno da ga ne bi trebao ratficirati s kvalificiranom, običnom većinom. U ratifikaciju bi se moglo ići tek s dvotrećinskom većinom jer se po hrvatskom Ustavom tu radi o promjeni granice. Tu se radi ne o uređenju granice s Bosnom i Hercegovinom nego se radi da jedan dio hrvatskog teritorija, koji obuhvaća i more i kopno, bude ustupljen susjednoj državi", pojasnio je Šeks.

Istina je, Tuđman i Izetbegović 1999. godine zaključili su takav sporazum, no ja sam mu se usprotivio, kaže Šeks.

"Ja sam se kao predsjednik Odbora za Ustav i kao potpredsjednik Hrvatskog sabora i kao predsjednik Kluba HDZ-a sam se zauzeo za to da se taj ugovor ne ratificira u Hrvatskom saboru. Držao sam, a to sam poslao i poruku i obavijestio o tome predsjednika Tuđmana, da je on bio obmanut u tom sporazumijevanju i sklapanju ugovora jer mu nije bilo servirano i predočeno da se ta granica ne uređuje na način da Hrvatska ne ustupa dio državnog teritorija", rekao je Šeks.

Na pitanje na koji je način to Tuđman bio obmanut, Šeks je odgovorio:

"On nije imao spoznaju ni informaciju da se tim ugovorom Hrvatska odriče i svog suvereniteta na području i Velikog i Malog Škoja, poluotoka Kleka i 20-ak kilometara prostornih Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu. Mislim da nije imao, koliko znam iz današnje perspektive, da njemu nisu bili predočeni svi bitni elementi koji se odnose na sve sastavnice ugovora, a bio je i u posebno teškom zdravstvenom stanju. Zbog toga se on i suglasio s time da se taj ugovor ne ratificira", izjavio je Šeks.

Konzultirao sam u to vrijeme, ali i kasnije more literature stručnjaka za pomorsko pravo i koliko znam ti otočići nikada nisu bili dio druge države, kaže Šeks.

"Koliko ja znam, a konzultirao sam i u to vrijeme i nakon toga more literature istaknutih stručnjaka za pomorsko pravo i za granična pitanja, u 600 godina to je područje bilo pod suverenitetom Otomanskog imperija jedno kratko vrijeme, nekih 100-ak godina. I prije toga i nakon toga to je bilo pod jurisdikcijom i u sastavu hrvatskih zemalja. Nikada to nije bilo u teritorijalnom smislu riječi dio suvereniteta druge države, odnosno Bosne i Hercegovine. Istina, negdje 70-ih godina prošlog stoljeća je radi greške u katastru bilo istovremeno upisano da se ta dva otočića i dio poluotoka Klek nalaze i u sastavu Hrvatske i Bosne i Hercegovine", pojašnjava Šeks.

Šeks nastavlja i kako nema nikakve uzročne povezanosti između rješavanja pitanja granice i izgradnje Pelješkog mosta.

"Hrvatska ima potpuno suvereno pravo izgraditi Pelješki most i Hrvatska je k tome u znak dobre volje pristala da se gabariti Pelješkog mosta što se tiče visine i širine prošire do maksimalnih granica. Hrvatska je i na taj način demonstrirala dobru volju da izađe u susret na BiH da BiH ima pravo neškodljivog prolaza ispod Pelješkog mosta, da ne njegova visina ograničavala neke velike brodove BiH mornarice ili pod neke druge brodove pod BiH zastavom da prolaze ispod mosta", kaže Šeks.

Stoga poruke i ucjene s bosanske strane nemaju uporište, smatra Šeks koji se osvrnuo i na nedavne uvjete BiH ministra prometa Damira Hadžića za izgradnju Pelješkog mosta.

"Izjava BiH ministra pokazuje s jedne strane duboko nerazumijevanje problema, ali pokazuje i to da se jedan pokušaj da se na neki način utječe na hrvatsku politiku da ratificira sporazum Tuđman-Izetbegović. Još k tome da osigura Bosni i Hercegovini poseban pristup Luci Ploče. To spada u sferu nečega što slično rade određeni slovenski krugovi s pokušajem usporavanje hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu s Ljubljanskom bankom. Mislim da hrvatska nacionalna politika treba biti čvrsta i odlučna i nikako ne povezivati izgradnju Pelješkog mosta s razgraničenjem Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom", zaključuje Šeks.