Prema rezultatima ankete o percepciji i iskustvima građana s korupcijom, danas objavljene na stranicama Ministarstva pravosuđa, građani najvećim problemom u RH smatraju nezaposlenost, što je u svom odgovoru navelo 1.546 građana, odnosno 19,92 posto anketiranih.

 

Odmah iza nezaposlenosti, kao najveći problem građani vide korupciju, što je u odgovoru označilo 19,23 posto ili 1.493 ispitanika, dok je loše gospodarsko stanje zauzelo u tom neslavnom vrsnom redu treću poziciju, budući da ga najvećim problemom smatra 15,01 posto odnosno 1.165 anketiranih.

Online anketu, koja je bila objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i Vlade Republike Hrvatske od 24. do 30. srpnja, pogledalo je čak 4.125 ljudi, od kojih ju je 2.469 ujedno i u cijelosti ispunilo.

Odgovarajući na anketno pitanje 'Što je korupcija?', čak 46,65 posto građana misli da su to dužnosnici i političari koji toleriraju organizirani kriminal u zamjenu za određenu korist, dok 18,40 posto da je to dužnosnik ili službenik koji će riješiti predmete samo ukoliko mu se plati određeni iznos, a 15,12 posto da se pri korupciji radi o dodjeli posla onome tko podmiti osobe koje odlučuju o sklapanju ugovora i rezultatima natječaja.

Obiteljske veze, kumstva i prijateljstva koja igraju ulogu prilikom popunjavanja radnih pozicija i rješavanja natječaja kao korupciju vidi tek 14,29 posto ispitanika.

Najviše koristi od korupcije imaju političari, kako smatra 29,10 posto anketiranih građana, no prema izraženim postocima nisu daleko ni službenici i dužnosnici.

Naime, 28,58 posto anketiranih smatra da se najviše korupcijom okoriste službenici i dužnosnici, slijedi organizirani kriminal, koji je u odgovoru navelo 26,86 posto građana.

Zloupotreba položaja i ovlasti čak 55,15 posto anketiranih smatra najčešćim oblikom korupcije, za 22,90 posto je to namještanje poslova i drugi oblici pogodovanja, dok 14,88 posto smatra najčešćim primanje i davanje mita.

Prema mišljenju sudionika ankete, korupcija je najprisutnija u javnoj upravi i lokalnoj razini sudstvu, političkim strankama i inspekcijskim službama.

Izostanak adekvatne kazne za počinitelje korupcije je za gotovo polovicu, odnosno 49,04 posto anketiranih uzrok pojave korupcije, dok 26,70 posto uzrok vidi u nedostatku građanske svijesti i odgovornosti.

Većina građana (65,79 posto) ipak bi prijavila korupciju ukoliko bi za takav slučaj znala, i to USKOK-u (30,02 posto), ispričali bi medijima 17,97 posto, odnosno obratili bi se policiji njih 12,01 posto, dok čak 21 posto smatra da takav slučaj ne bi prijavio.

Među njima, čak polovica, odnosno 51,19 posto, ne bi prijavila slučaj korupcije ako bi za njega i znala jer su mišljenja da od prijave ne bi bilo nikakve koristi, da se nitko time ne bi zamarao.

Ono što će Ministarstvo pravosuđa zasigurno razveseliti je odgovor 96,72 posto anketiranih da u posljednjih godinu dana nisu samoinicijativno ponudili mito nekom djelatniku, a također 82,56 posto je odgovarajući na anketno pitanje ustvrdilo da ih u proteklih godinu dana nitko nije pokušao novcem ili poklonom podmititi u zamjenu za uslugu koja proizlazi iz njihove pozicije.