Temperature u Hrvatskoj dosegnule su maksimum. U Državnom hidrometeorološkom zavodu kažu da je danas najtopliji dan otkad postoje mjerenja. Zagreb 37, Knin i većina gradova u Slavoniji zabilježili su 39, a Županja čak 40 stupnjeva celzijevih. Velike vrućine teško su izdržive za ljude a katastrofalne za poljoprivredu koja trpi ogromne gubitke.

Ostvarile su se crne proljetne prognoze - ekstremne vrućine i suša uništile su poljoprivredne nasade diljem Hrvatske. Kiša u nekim dijelovima zemlje nije pala 2 mjeseca. Sa sušom se teško nose i ribarstvo i stočarstvo. Stjepanu Petrovičiću, vlasniku ribnjaka kraj Vrbovca od proljeća je, zbog nestašice vode, uginulo između 70 i 80 tona ribe. Šteta je oko 2 milijuna kuna, a opasnost prijeti i za ono malo uzgoja što mu je ostalo.

Meni sada trebaju tri godine da ja uzgojim ribu i da onda mogu s njom ići na tržište, a ja sam imao sve za izvoz, 99 posto" , rekao nam je Petrovčić.

Ništa bolje nije niti s usjevima. Elemenatrna nepogoda proglašena je u Vukovarsko srijemskoj županiji. Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo kaže da je situacija katastrofalna što se tiče kukuruza, šećerne repe i soje. Nemoguće je protiv prirode, a sustav navodnjavanja ne postoji. Situacija će, upozorava, negativno utjecati na cijelo gospodarstvo.

"Kukuruz 90 posto nije odbacio, istjerao zamet. Uzroci su nekvalitetna hranu za stoku, a pogotovo će se odnositi na manju proizvodnju mlijeka", upozorio je Laslo.

A manjak hrane na tržištu rezultirat će porastom cijena, objašnjava ekonomist Ljubo Jurčić koji rješenje vidi u izgradnji sustava navodnjavanja i skladištenja vode, kakav sve suvremene svjetske zemlje koriste godinama.

"Kada dođe do ogromnih količina padalina, onda se tada voda uskladišti, da bi se kasnije moglo vraćati, kao zalijevanje i kao voda kada dođe suša, to je recimo dugoročno strateški razvoj i plan, koji sve pametne zemlje rade, a nažalost Hrvatska to shvaća previše neozbiljno tako da ništa po tome ne čini", kaže Jurčić.

A za poljoprivrednike svake godine isti scenarij; zimi se ne mogu obraniti od poplava, ljeti od suše. "Kod nas se već desetljećima priča kako će se izvršiti sistemizacija za natapanje površina, ali nažalost ništa se ili vrlo malo na tome radilo", ističe Laslo.

"Tako da smo mi u jednom grdom i stvarno lošem položaju, ja sam imao 25 zaposlenih, ostalo nas je sedam i sada razmišljam kuda sa ovih sedam, jednostavno ne možete, nema se otkud dati plaća", naglašava Petrovčić.

Gubici se mjere u milijunima kuna. Mnogi uzgajaju za izvoz koji je hrvatskoj ekonomiji prijeko potreban, no proizvodnja je prepuštena na milost i nemilost prirodi.