Nezadovoljni dugogodišnjim nerješavanjem statusa Šarangradske ade, iz Mjesnog odbora Šarengrada, sela na krajnjem istoku Hrvatske, najavljeni su prosvjedi, blokada plovidbe Dunavom i državne prometnice koja spaja Vukovar i Ilok.

Kap koja je prelila čašu strpljenja Šarengrađana jesu vijesti o najavljenoj sječi šume na Šarengradskoj adi koju bi provelo srbijansko ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Šarengrađani su doznali da su na njihovoj adi srpske vlasti 'završile nelegalnu parcelizaciju te je u tijeku dovoz teške mehanizacije i vrlo brzi početak devastacije i pljačke šumskog gospodarstva koji se još tamo nalazi'. Upozoravaju kako se tim činom 'nastavlja devastacija i pljačka koja je počela 1991. godine sa željom da se obavi prije uspostavljanja Schengenske granice u istočnim dijelovima Hrvatske, pa tako i na Dunavu'.

'U jeku velikog medijskog eksponiranja drugih međugraničnih sporova, Šarengradska ada ostala je zaboravljena i po strani. Ako se ne poduzmu adekvatni koraci u zaštiti interesa RH i očuvanja svakog pedlja našeg teritorija, pozvat ćemo mještane Šarengrada i ostale stanovnike Vukovarsko-srijemske županije da sami zaštitimo ono što nisu sposobni zaštititi oni koji su za to plaćeni', najavljeno je u priopćenju koje je potpisao Pero Ćorić, predsjednik Vijeća MO Šarengrad i glavni tajnik HSP-a dr. Ante Starčević.

Zaprijetio je i kako će u slučaju pokušaja nastavka sječe šume na Šarengradskoj adi žitelji istoka Hrvatske blokirati plovni put na Dunavu i državnu prometnicu koja prolazi kroz Šarengrad.

Uz podsjećanje kako 'Šarengradskoj adi treba sluga, a ne gospodar', Šarengrađani podsjećaju kako je nužno zaštititi preostalu divljač, dati mogućnost struci da prebroji preostale ptičje vrste, osigurati nesmetan mrijest dunavskom šaranu i pošumiti područja koja su već do sada netransparentno opljačkana, zaštititi od pljačke šume koje još uvijek tamo postoje te vratiti adu pod hrvatski suverenitet, a mještanima Šarengrada i gostima osigurati nesmetan dolazak i boravak na tom dunavskom otoku.

Šarengradska ada ima površinu od blizu 1.000 hektara i nakon Domovinskog rata izvan dosega je i gospodarenja mještana Šarengrada i Republike Hrvatske. Uz 700 hektara šume, tamo je i blizu 300 hektara pašnjaka na koje su prije rata Šarengrađani na ispaši držali više od 300 konja, 500-ak goveda i tisuće svinja, dok je u tamošnjim ritovima ribu izlovljavalo 15 registriranih ribara-alasa.

Šarengradska ada je i jedan od najvećih ornitoloških rezervata u ovom dijelu Europe, po važnosti odmah iza Kopačkog rita, i najveće mrjestilište divljeg šarana i ostale dunavske ribe. Iz svih navedenih razloga, premijer Zoran Milanović, hrvatska Vlada i odgovorna ministarstva te Hrvatske šume pozvani su da 'poduzmu žurne i odgovarajuće, učinkovite korake kako bi zaštitili hrvatske interese, a Šarengradsku adu zaštitili i sačuvali od daljnje devastacije i pljačke'.