U posljednjih 20 godina, hodočašća i posjete sakralnim mjestima ostvarili su oko 300 milijuna svjetskih turističkih dolazaka

Jučer je u svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta otvorena međunarodna konferencija - Hodočašća i sakralna mjesta u centralnoj i istočnoj Europi: mjesta, politike i vjerski turizam.
Konferencija se održava od 27. do 29. rujna u prostorijama Novog kampusa, a organizator je sveučilišni Odjeli za turizam i komunikaciju te etnologiju i kulturnu antropologiju

Vjerski turizam - začetak turizma kakvog poznajemo danas...

Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma koji se kao specifični oblik turizma počeo javljati u najranijoj povijesti kada su ljudi zbog obavljanja religijskih obreda posjećivali za to određena mjesta- svetišta, i pritom prelazili veće udaljenosti. Budući da se radi o ekonomski vrlo korisnom obliku turizma za pojedinu destinaciju, kroz povijest su takve destinacije redovito postajale središtima vjerskih, trgovačkih i kulturnih događanja u pojedinim regijama.
Hodočasnicima su tako, u takvim mjestima, bili pružani i različiti infrastrukturni, gastronomski i kulturni sadržaji. Time je automatski dolazilo i do povećanih investicija na pojedinom mjestu. Primjeri uspješnih centara za vjerski turizam su Lourdes, Fatima, Međugorje, Marija Bistrica i mnogi drugi.

U posljednjih 20 godina, hodočašća i posjete sakralnim mjestima ostvarili su oko 300 milijuna turističkih dolazaka

Tomislav Klarin, asistent na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za Turizam i komunikacijske znanosti ispričao nam je kako su idejni začetnici i nositelji ove međunarodne konferencije Odjeli za turizam i komunikaciju te etnologiju i kulturnu antropologiju.

„Začetak ove ideje krenuo je s temeljne pretpostavke da su hodočašća i posjet sakralnim mjestima jedna od prvih putovanja u povijesti čovječanstva koja se tijekom povijesti mijenjala i modificirala. Međutim, ona su još uvijek prisutna i dan danas s obzirom na tehnologiju i različite čimbenike, no svakako je zamjetno da u ukupnim turističkim dolascima (prema svjetskim statistikama) posljednjih godina zauzimaju čak trećinu, odnosno, oko 300 milijuna turističkih dolazaka otpada na hodočašća i posjete sakralnim mjestima."

Konferencija je okupila znanstvenike najviše iz jugoistočnog dijela Europe. Najveći dio ih dolazi s područja „bivšeg Balkana", a sudjeluju i znanstvenici iz Armenije, Estonije, Poljske, Slovačke, ... pa sve do južne Afrike i Brazila„Ovom smo idejom smo nastojali dati retrospektivu svega onog što se dogodilo u vjerskom turizmu kroz posljednjih 20 godina, istaknuti sve ono što je aktualno i navesti neke perspektive ostvarive i u budućnosti", naglasio je Tomislav Klarin.
Hrvatska - nedovoljno iskorišten potencijal zbog slabe promidžbe
Istraživanja provedena u Hrvatskoj 2007. i 2010. nažalost pokazuju potpuno drugačiji trend od onog na svjetskoj razini. Naime, religijski motiv putovanja u Hrvatskoj je na posljednjem mjestu. U Zadarskoj županiji je svakako na posljednjem mjestu.

Jedan od razloga takvim rezultatima je zasigurno nedovoljno dobra promidžba vjerskog turizma kako u Hrvatskoj tako i u Zadarskoj županiji, kaže Klarin. „Vjerojatno će i taj problem iznjedriti iz ove cijele konferencije i zasigurno će biti jedno od ključnih pitanja na kojima će trebati poraditi, i na našem području i na području cijele Europe."

Tri dana, 60 sudionika, pregršt zanimljivih izlaganja i perspektiva

Konferencija „Hodočašća i sakralna mjesta u centralnoj i istočnoj Europi: mjesta, politike i vjerski turizam" okuplja oko 60 sudionika i traje tri dana na način da s početkom svakog dana trajanja konferencije jedan od govornika započinje svoje predavanje. Nakon toga slijedi izlaganje znanstveno- stručnih radova, odnosno primjera iz ovog dijela Europe iz kojih se iz prakse vidi na kojem su tragu, što se dosada događalo na području mjesta, politike i vjerskog turizma i što se želi ostvariti u budućnosti.

Predavanja će se održavati na Novom kampusu; počinjat će ujutro u 9:30 sati i trajati do 14:30 sati. Ulaz je za sve zainteresirane slobodan Nažalost, ove konferencije bivaju posjećene samo od akademske zajednice, ali ona se uvijek nastoji i proširiti, zainteresirati širi spektar ljudi, kaže Klarin. „Tako smo ovaj put u nju uspjeli uključiti i neke od sudionika turističke ponude zbog čega smo i više nego zadovoljni. Na konferenciji će tako biti predstavnici grada, TZ-a i predstavnici Crkve. Naš cilj je uspio i nadam se da ćemo do kraja sve uspješno odraditi."

Prva ovakva konferencija u Hrvatskoj

Ovo je prvi puta da se međunarodna konferencija na ovu temu organizirala u Hrvatskoj. Čast biti grad domaćin pripala je upravo Zadru što će zasigurno pridonijeti već vidljivosti i prisutnosti njegovog sakralnog blaga na europskoj i svjetskoj karti religioznog (vjerskog) turizma. „Mi ćemo s ovim pokušati nešto promovirati i promijeniti. Međutim, jedan od ključnih pitanja je ta promidžba, a svakako je nedovoljna komunikacija između svih sudionika odnosno „stake-holdersa" u turizmu. No, ukoliko svi budu zainteresirani za razvoj vjerskog turizma tada on ima perspektive", objasnio je Tomislav Klarin.

Također, još jedan problem koji se javlja kod razvoja vjerskog turizma u Hrvatskoj je nedostatak podataka o tome kolike novčane prihode zapravo i ostvaruje vjerski turizam. „Veliku ulogu u tome ima Crkva koja je još uvijek ograničena, što je u jednu ruku i razumljivo jer ne može se tek tako valorizirati sakralna baština, bez obzira što je ona u vlasništvu Crkve ili javnosti, tj. lokalnog stanovništva. Tih podataka jednostavno nema, a upravo nam oni nedostaju da bismo napravili korak dalje", zaključuje Klarin.