Razmijenimo sjeme, postanite i ostanite čuvari sjemena

Udruga „Eko - Zadar" uključuje se u međunarodnu akciju za zaštitu sjemena.

Pet multinacionalnih kompanija već drži 75% prava na komercijalnu proizvodnju sjemena. Nameću nam toksično sjeme kako bi korporacije kontrolirale tržište sjemena i hrane. Nema prehrambenog suvereniteta bez slobodne razmijene sjemena. Nema slobode prehrane bez slobode izbora sjemena. Zaštitimo naslijeđene, stare sorte voća, povrća i cvijeća od izumiranja. Razmijenimo sjeme, postanite i ostanite čuvari sjemena.

Tijekom slijedećih 14 dana udruga „Eko - Zadar" provest će slijedeće
aktivnosti:

Tribina u Gradskoj knjižnici, multimedijalna dvorana „Tko zasadi vrt,
zasadio je sreću" u ponedjeljak, 02. listopada, 18h

Gostuju:

Iva Lukin, dipl. ing. agronomije, Udruga „Eko - Zadar", voditeljica
projekta „Urbano vrtlarstvo"
Marica Jakoliš, OPG Jakoliš
Norma Fressel, dipl. ing biologije, Udruga Parkticipacija

Radionica za djecu i odrasle izrade Seedballs (zemljane loptice sa
sjemenjem); uz potporu Udruge Biovrt - U skladu s prirodom, parkić
ispod Zadarske županije, Istarska obala, kod Pozdrava Suncu, 13.
listopada od 11h

Jesenji piknik i razmjena sjemenja, na Međunarodni dan hrane, parkić ispod Zadarske županije, Istarska obala, kod Pozdrava Suncu, 16. listopada od 11h

Svjedoci smo nekoliko, uglavnom negativnih, kretanja u današnje vrijeme kada je u pitanju hrana - sve je manje domaćih namirnica, povrće i voće sve češće kupujemo u supermarketima, a njihova kvaliteta nerijetko je vrlo upitna, bilo da se radi o načinu uzgoja, mjestu uzgoja ili načinu transporta. Osim toga - cijena hrane u stalnom je porastu.S druge strane konstantno smo bombardirani naslovima o važnosti zdrave prehrane, korištenju sezonskih organskih namirnica, koje se u pravilu teško nabavljaju, a cijena im je astronomska. Jedan od načina da se tome doskoči jest urbano vrtlarstvo.

Omogućavanje individualnog uzgoja hrane je važno iz više razloga. Dok s jedne strane ima snažnu ekološku komponentu jer pridonosi održivosti i smanjuje ekološki otisak pojedinca i zajednice u kojoj živi, ima i veliku socijalnu i ekonomsku komponentu. U vrijeme krize i recesije uzgoj hrane je sve povoljnija alternativa kupovini u dućanima i tržnicama u kojima cijene rastu svakim danom. Također, uzgoj hrane služi i osnaživanju individue tako što smanjuje ovisnost o redovnoj zaradi novca, posrednicima i dobavljačima hrane, a to je uspješan prvi korak u stvaranju alternativne ekonomije.

Rad u vrtu dokazano smanjuje stres. U kontaktu s prirodom svi se bolje i zdravije osjećamo, a horikulturalna terapija se sve češće primjenjuje kao izuzetno učinkovit oblik psihoterapije. Uz sve, organski uzgojena hrana iz vlastitog vrta je obično puno zdravija, svježija i raznolikija od kupovne.

Odgovor na klimatske promjene, a i na u skoroj budućnosti neizbježno povećanje cijena fosilnih goriva, mora biti upravo zadovoljavanje životnih potreba na lokalnoj razini, a ne globalizacija. U tome smislu i gradovi mogu, a da bi bili održivi, proizvoditi barem dio hrane koju trebaju. Dakle altrnativa prijevozu hrane od proizvođača do potrošača jeste uzgajanje biljaka u gradskim vrtovima. Cilj je vratiti proizvodnju hrane tamo gdje se ona i troši.

Jedna mogućnost su naravno privatni vrtovi, što uključuje i balkone, terase i krovove, a druga oni društveni i javni - gradski. Društvena korist vrtova je nepobitna i višestruka: osim doprinosa održivom
razvoju, zelenim sustavima i ublažavanju lokalnog utjecaja na klimatske promjene smanjenjem emisija plinova, vrtovi doprinose i kroz kontakt s prirodom, proizvodnju zdrave hrane, promociju tradicionalnog načina uzgoja, okupljanje, druženje, edukaciju, terapeutsku dimenziju, pa i demonstraciju socijalne osjetljivosti jer uzgojeni plodovi uvelike mogu pomoći kućnim proračunima.