Problem teško bolesnih i umirućih osoba te problemi njihovih obitelji očito ne zanimaju Savjet za zdravlje Zadarske županije, rekla je dr. Ljiljana Klarin

U prostorijama HNS-a Zadar održana je konferencija za medije na temu: "Zdravstvena zaštita - osnovno ljudsko pravo" na kojoj su sudjelovali predsjednik IO za zdravstva GO Zadar HNS-a dr. Želimir Maštrović, članica IO za zdravstvo i predsjednica Ženske inicijative ŽO Zadar HNS-a dr. Mirna Polić i predsjednica IO za zdravstvo ŽO Zadar HNS-a dr. Ljiljana Klarin.

Kroz tematiku Zdravstvene zaštite kao osnovno ljudsko pravo današnjice raspravljalo se o aktualnostima vezanim za jednakosti u korištenju zdravstvene zaštite, o problemima ljudi starije životne dobi te, kao zaključak, dokle je stigla palijativna skrb u Hrvatskoj i Zadru.

Dr. Želimir Maštrović se u svome izlaganju osvrnuo na „ministra zdravstva" Vlade HDZ-a Tomislava Karamarka - dr.sc. Ante Ćorušića, inače ginekologa zaposlenika Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb. Konkretno, dotaknuo se njegovog nedavnog gostovanja na Dnevniku 3 HTV-a. „Dr. Ćorušić je u Dnevniku iznio njegov program zdravstva za RH koji će biti zapamćen kao djelomično nemoralan i potpuno nazadan", kazao je dr. Maštrović. On naime tvrdi da samo bogati imaju pravo na bolju zdravstvenu zaštitu dok je za sirotinju dovoljna standardna razina socijalne zaštite. Drugo, po njemu, glasi kako Hrvatska još uvijek ima socijalistički zdravstveni sustav?

„Kako to o zdravlju razmišlja današnji HDZ, odnosno dr. Ćorušić koji vodi resor zdravstva novog vodstva HDZ-a? " pita se dr. Maštrović. Što reći na izjavu dr. Ćorušića (koju je potom Maštrović i citirao ): „Po onome kako ja vidim budući razvoj zdravstva, jednostavno ne možemo imati svi jednako pravo na jednake usluge. Moramo narodu reći istinu da onaj tko ima više i više uplaćuje u posebne fondove zdravstvenog socijalnog osiguranja imat će i bolju skrb." Što su si mislili gledaoci/osiguranici hrvatskog javnog zdravstva gledajući Dnevnik 3 i slušajući ove izjave, a željeli bi biti kvalitetno liječeni kada se razbole, zaključite sami..., rekao je dr. Maštrović.

Dr. Mirna Polić skrenula je pozornost na položaj starijih osoba u našem društvu.

„Mi kao društvo starimo, što je posljedica smanjenog nataliteta i produženog životnog vijeka. Procjenjuje se da udio stanovništva starije od 65 godina iznosi preko 20% i ima daljnju tendenciju rasta", kazala je dr. Polić. S druge strane, broj umirovljenika i broj aktivnog stanovništva se izjednačio, što upućuje na to da je ovakav mirovinski sustav neodrživ i treba ga mijenjati.Također, mirovine su premale i ne mogu pokrivati skupe zdravstvene potrebe staračke populacije, naglasila je. Procjenjuje se da su te usluge i do 5 puta skuplje od onih za stanovništvo generativne dobi.

Dr. Ljiljana Klarin osvrnula se na pitanje palijativne skrbi te dokle je uopće ona došla u Hrvatskoj i Zadru.

Problem teško bolesnih i umirućih osoba te problemi njihovih obitelji nisu samo nacionalni problem, već je problem koji se mora rješavati i na lokalnoj razini, rekla je na početku dr. Klarin. Sramotno je i tužno da u hrvatski sistem zdravstvene zaštite do 2012. godine nije bila inkorporirana nikakva palijativna skrb, iako je to obaveza RH prije ulaska u EU. Ono što je postojalo bili su volonteri i raznorazne udruge koje su svojim radom pomogle pridonijeti boljem životu i dostojanstvenom kraju pacijenta kojeg su imale u skrbi. Tu je dr. Klarin posebno istaknula i pohvalila humanitarnu akciju „Ostani uz mene" (koja se realizirala prije dvije godine u Zagrebu) i mobilne palijativne timove (na primarnoj razini, koji djeluju već 4 godine u Rijeci) koji su organizirani od strane lokalne samouprave, a financirani djelomično i od grada i županije. Čak je i Pula uvela isto po uzoru na Rijeku. Navela je to kao budući primjer i poticaj ostalim lokalnim samoupravama, između ostalog i Zadru!

„Problem je do sada bio u ugovaranju s HZZO-om, odnosno u provedbenim aktima - kako ugovoriti i naplatiti takav posao, i zbog toga od 2000. do danas nije bilo skrbi. Konačno je to krenulo i napokon su ugovoreni timovi pri Domu zdravlja na primarnoj razini u Rijeci, Puli, Zagrebu i Čakovcu. Riječ je o pilot projektu koji bi do Nove godine trebao zgotoviti strategiju cijele mreže palijativne skrbi u Hrvatskoj, na svim razinama zdravstvene zaštite", rekla je dr. Klarin.
„Važno je naglasiti da sve što se do sada napravilo, učinjeno je na  lokalnoj razini. Sve je to bila dobra volja, želja i nastojanje čelnika samouprave da se pomogne teško bolesnim i umirućim ljudima i članovima njihovih obitelji te da ti ljudi dostojanstveno dočekaju kraj života!"

A što se do sada napravilo u Zadru? Nažalost ništa!, kazala je tužno dr. Klarin. „Nema dovoljno sluha, želje i volje da se tim ljudima i njihovim obiteljima pomogne. Očito svatko od nas treba doživjeti gubitak nekog od najmilijih da bi mogao razumjeti kolika je zapravo potreba za pomoć." Naime, Savjet za zdravlje Zadarske županije, koji bi trebao dati nekakve smjernice i ukazati na potrebitost razvoja zdravstvene zaštite u Zadarskoj županiji sastaje se samo jednom do dva put godišnje, naglasila je dr. Klarin. „Palijativnu zaštitu do sada su spomenuli samo kao pojam o kojem se dalje ne treba govoriti jer je to po njima preveliki zalogaj, projekt i problem da bi se pokušalo nešto napraviti."