Vlada je ipak odlučila porez na imovinu uvesti iduće godine. No, umjesto ranije planiranog 1. siječnja, porez bi stupio na snagu 1. travnja. Zašto se Vlada odlučila na ovu odgodu?

Ovo je neka vrsta kompromisa, jer ima i onih koji su se zalagali da se porez na imovinu počne primjenjivati od 1. siječnja 2014. godine. Oporba se protivila uvođenju poreza, uz standardnu argumentaciju da je riječ o još jednom udaru na standard građana. Vlada do travnja želi otvoriti javnu raspravu i početi s konzultacijama o izmjenama zastarjelog poreznog sustava. Barem je tako na početku sjednice imao potrebu objasniti premijer Zoran Milanović.

"Od uvođenja Poreza na imovinu moramo izbjeći to da povećamo ukupno porezno opterećenje i moramo izvjeći to da taj porez bude udar na srednji sloj u Hrvatskoj. Svakom građaninu, prije nego usvojimo taj zakon, mora biti jasno gdje su tu njegovi interesi i koliko će ga to na kraju koštati. Tek onda ćemo donijeti konačnu odluku. Prije toga nećemo", rekao je Milanović.Porez na imovinu će plaćati vlasnici nekretnina, kuća, stanova, vikendica, i to bez obzira žive li u njima ili ne. U javnoj raspravi i konzultacijama idućih mjeseci tek bi se trebalo iskristalizirati koliku će stopu plaćati građani koji u kućama i stanovima žive, a koliku vlasnici stanova u kojima nitko ne živi niti ih iznajmljuju. Neslužbeno se prethodnih mjeseci, otkako se govori o uvođenju poreza na imovinu, moglo čuti jedino da će se u obzir uzimati veličina i starost nekretnine te zona u kojoj se nalazi. No, sve to treba uzeti s rezervom, kao i informaciju koja se pojavila u medijima da će prvi računi poreza na imovinu, iako će stupiti na snagu 1. travnja, početi stizati tek u posljednjem kvartalu 2013. godine, kako bi vladajući zapravo pred lokalne izbore izbjegli nezadovoljstvo građana zbog dodatnog poreznog opterećenja. Medijska nagađanja razljutila su i ministra financija Slavka Linića.

"S obzirom da cijelu ovu godinu interesne grupacije pišu laži, govore neistinu, bave se neistinitim procjenama, onda je ocjena Ministarstva financija da nam treba tri mjeseca javne rasprave, komunikacije s građanima da im probamo objasniti koliko bogati ljudi imaju novaca da plaćaju reklame, novine i lažne vijesti. Tri mjeseca će nam trebati da popravimo štetu koju su nam nanijeli svi oni koji se bore protiv poreza na imovinu", istaknuo je Linić.

Jedna od kritika na uvođenje poreza na imovinu bila je i da se imovina mora ravnomjerno opteretiti, a da to neće biti moguće zbog nesređenog stanja u zemljišnim knjigama. Vladajući su i tom odlučili stati na kraj. Do kraja ove godine ići će se u izmjene Zakona o zemljišnim knjigama. Nacrt je gotov, najavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić na današnjem radnom ručku s poslodavcima. Novost je da se osniva Visoki zemljišnoknjižni sud. Ministar je najavio i da se iduće godine ide u smanjenje broja sudova. Rekao je da ne možemo imati puno malih, nespecijaliziranih sudova i sudaca i da je okrupnjavanje neophodno.