Hrvati su prvaci - u spajanju neradnih dana s vikendom, a gospodarstvo gubi milijardu kuna na dan. Imamo li previše neradnih dana i možemo li si spajanje priuštiti u krizi? U Vladi razmišljaju o smanjenju broja praznika kojih imamo 14. Već od sljedeće godine popularna spajanja mogla bi postati stvar prošlosti.

I dok je tko je god mogao spojio jučerašnji neradni dan s vikendom, u Vladi ništa nisu spojili. Radi se, i to na izmjenama i dopunama proračuna, a već duže razmišljaju i o smanjenju broja neradnih dana, kaže ministar finacija Slavko Linić

"Ne treba dirati blagdane, neka budu blagdani i praznici i posebni dani koje treba obilježiti, ali isto tako smatramo da bi trebali biti i radni. Prema tome, ja se nadam da ćemo nešto u tom smislu za iduću godinu i definitivno odlučiti da dio blagdana koje imamo, pretvorimo u radne", poručio je Linić.

Koliko košta neradni dan, u Vladi ne znaju.

"U financijama nemamo tih podataka i to ne računamo", kratko je poručio Linić.

Računicu znaju poslodavci.

"Možete jedino izračunati koliki je bruto društveni proizvod i podijelite na broj radnih dana pa ćete vidjeti koliko jedan dan u prosjeku pridonosi prihodima", kaže glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

A gubitak bi, prema izračunima, iznosio više od milijardu kuna. No, postoji i druga strana medalje.

"Nekada je i jeftinije da ljudi ne dođu na posao jer ne plaćate struju, grijanje, internet i papire, i da ljudi budu kod kuće nego da vam dolaze na posao, a zapravo nemaju što raditi", pojašnjava Majetić.

Promijeniti strukuturu zaposlenih, poboljšati uvjete poslovanja kako bismo postali konkurentni, smanjiti namete na cijenu rada, obračunati se s nelojalnim uvozom, a tek onda možemo razgovarati o smanjenju broja neradnih dana, poruka je sindikalnog lidera HUS-a Ozrena Matijaševića.

"Kad bi samo išlo u tom pravcu i ništa ovo drugo, a nema najava da se ide, onda je to pucanj u praznu jer zaključno nisu problemi hrvatskog gospodarstvau godišnjem odmoru, neradnim danima i spajanju tih neradnih dana", jasan je Matijašević.

U Europi ima zemalja koje imaju više praznika od nas pa su svejedno uspješnije. Valja tu pribrojiti i godišnje odmore, pa se lako da zaključiti kako broj slobodnih dana ne utječe na produktivnost primjerice Švedske, Njemačke ili Luksemburga. Šveđanin tako ima 9 praznika i čak 42 dana godišnjeg odmora, Nijemac - 10 praznika i 40 dana godišnjeg, a Luksemburžanin je 8 dana na praznicima i 38 na odmoru. U toj usporedbi hrvatskih 14 praznika i uglavnom minimalnih 20 dana godišnjeg odmora i ne izgledaju previše.

A jeste li vi među sretnicima koji su uspjeli spojiti jučerašnji blagdan sa slobodnim vikendom - pitali smo građane širom Hrvatske.

"Ipak je previše tih neradnih dana. Predivno je za ljude koji rade cijeli tjedan da imaju malo odmora. Meni je malo bezveze što stalno nešto spajamo. Danas nije baš vrijeme da se spaja, svaki dan bi se trebalo raditi. Da sam imao mogućnost, spojio bih, a s obzirom koliko se u ovoj državi plaća rad čovjeka, mogao bi spojiti i par mjeseci zajedno. Nismo spajali ovaj produženi vikend, ali ćemo raditi skraćeno. Uvijek je dobro spojiti ako se ima što spojiti, problem je što blagdane obično spajaju ove državne tvrtke koje ionako ne rade previše, dok ljudi koji rade, rade i blagdanom i nedjeljom i svetkom. Ja najviše volim kad mogu spojiti ove blagdane, ne radim, nezaposlen sam", rekli su nam hrvatski građani.