Ulice će biti prepune lutalica i povećat će se šansa od obolijevanja životinja, prijenosa zaraznih bolesti i bjesnoće.

Posljednjih mjesec dana zaustavljeno je udomljavanje životinja u skloništu u Dumovcu; prijeti li Hrvatskoj kolaps sustava zbrinjavanja napuštenih životinja?

Potaknuti dojavama brojnih građana da je u Gradskom skloništu za nezbrinute životinje u Dumovcu već više od mjesec dana zaustavljeno udomljavanje svih novoprimljenih životinja, a posebno štenaca, udruga Prijatelji životinja otkriva alarmantnu situaciju koja će negativno utjecati na budućnost svih skloništa u Hrvatskoj. Veterinarska inspekcija izdala je Skloništu u Dumovcu rješenje kojim naređuje da može udomljavati samo pse koji su proveli u Skloništu šest mjeseci na promatranju ili koji su prošli testiranje visine titra protutijela za bjesnoću s negativnim rezultatom. Stoga je trenutno više
napuštenih pasa na zagrebačkim ulicama nego u skloništu.

Čini se da je ovo rješenje rezultat nastavljanja pritisaka, stalnih nadzora i kontrole rada Skloništa čime veterinarska inspekcija, nakon zatvaranja Skloništa u lipnju zbog nepostojeće i nikada dokazane bjesnoće, te usmrćivanja 46 zdravih životinja iz skloništa, nerazumnim zahtjevima ovaj put može ugroziti i cijeli sustav udomljavanja životinja u Hrvatskoj.

Testiranje visine titra protutijela za bjesnoću u Hrvatskom veterinarskom institutu znatno povećava troškove rada skloništa. Mogu li takve troškove podmiriti Grad Zagreb i ostali hrvatski gradovi, od kojih mnogi dosad još nisu niti izgradili skloništa upravo zbog nedostatka financijskih sredstava?!? Postojeća skloništa često vode udruge s nedostatnim financijskim sredstvima i za osnovne svakodnevne potrebe. Svaki grad koji financira rad skloništa već
ionako mora izdvojiti velika novčana sredstva za boravak životinja u skloništu, hranu, cjepiva, vađenja krvi, kastraciju i ostale veterinarske usluge.

Čak i kada bi skloništa mogla financirati testiranje visine titra ili kada bi taj trošak snosila država, nijedan pas ne bi se mogao udomiti najmanje mjesec i pol dana zbog karantene i testiranja. Posljedice takvog postupanja su pretrpana skloništa u kojima će udomljavanje biti obustavljeno, štenci će obolijevati zbog slabog imuniteta, a troškovi boravka svakoga psa bit će enormni. Ulice će biti prepune lutalica i povećat će se šansa od obolijevanja životinja, prijenosa
zaraznih bolesti i bjesnoće. Tko će tada biti odgovoran za pojavu bjesnoće na ulicama? Hrvatska bi, u trenutku kada treba pokazati spremnost za ulazak u EU, mogla doživjeti kolaps ionako lošeg sustava zbrinjavanja životinja.

Iako i prijedlog novoga Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa zahtijeva za svaku životinju kontrolu titra protutijela u Hrvatskom veterinarskom institutu, nigdje u Europi nema ovakve odredbe niti zakonodavstva zemalja Europske unije zahtijevaju testiranje visine titra za životinje u skloništima. Također, u Hrvatskoj se provodi oralno cijepljenje lisica i ne bilježi se porast bjesnoće, a posljednji slučaj bjesnoće kod ljudi zabilježen je 1964. No, čak i da je
Hrvatska posebno ugrožena bjesnoćom, ova mjera samo može pogoršati situaciju glede bjesnoće.

Veterinarska inspekcija dosad je dugi niz godina zanemarivala odredbe iz članka 23. Pravilnika - određivanje visine titra protutijela za bjesnoću i promatranje životinja šest mjeseci, znajući da ih je nemoguće provesti u praksi. Istovremeno jedan od najvećih apsurda je da za mačke, koje su po svim statističkim pokazateljima najčešći prenosnici bjesnoće, nije obavezno cijepljenje protiv bjesnoće, dok bi psi trebali provesti šest mjeseci u karanteni! Manipuliranjem opasnošću od bjesnoće veterinarska inspekcija može uništiti sustav zbrinjavanja pasa i kontrolu nad suzbijanjem bjesnoće. Ovakvo
postupanje izaziva nevjericu i zgražanje inozemnih stručnih organizacija i može izazvati katastrofu zbog koje će se lokalne zajednice, udruge i građani s opravdanjem dići na noge.

Na nedavnom sastanku hrvatskih udruga za zaštitu životinja, udruženih u Mrežu protiv napuštanja životinja, dogovoreno je da će poslati Ministarstvu poljoprivrede zajednički zahtjev za izmjenom spornih odredbi Pravilnika, odnosno zahtjev da se testiranje na titar antitijela za životinje u skloništima ne propisuje nijednom zakonskom odredbom.

Udruga Prijatelji životinja još nije dočekala termin sastanka s ministrom Jakovinom kako bi raspravili o ovom ozbiljnom problemu, dok je pomoćnica ministra Mirjana Mataušić-Pišl izjavila Udruzi da neće biti propisano određivanje visine titra protutijela za bjesnoću i slične promjene.

Udruga stoga traži hitno omogućavanje rada skloništa, savjestan rad veterinarskih inspektora i da se ubrza donošenje novoga Pravilnika, koji je već trebao biti donesen do kraja 2009. godine, bez odredbe o testiranju na titar antitijela, kako ne bi izazvali velike štete lokalnim zajednicama, državi i građanima koji ih plaćaju.

prijatelji životinja/eZd