Seksualno nasilje zastrašujuće je širokog razmjera i javlja se u svim društvenim slojevima, a danas se širi i zahvaljujući modernim tehnologijama. Zlostavljači su vrlo mudri i umreženi, smatra dr.sc. Dario Vučenović, ravnatelj Obiteljskog centra Zadarske županije

Jedno od pet djece trpi seksualno nasilje, podaci su kampanje Vijeća Europe za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom. Ta je informacija jedna od mnogih koje smo sinoć mogli čuti na predavanju stručnjaka iz Obiteljskog centra Zadarske županije, u organizaciji udruge Roda, a sve u sklopu obilježavanja Dana prava djeteta.

Nažalost, predavanje u Gradskoj knjižnici Zadar je bilo slabo posjećeno, iako je poziv upućen brojnim predškolskim i školskim ustanovama.

Zatvaramo li oči kada je u pitanju ova osjetljiva i složena problematika? Seksualno nasilje zastrašujuće je širokog razmjera i javlja se u svim društvenim slojevima, a danas se širi i zahvaljujući modernim tehnologijama.

Zlostavljači su vrlo mudri i umreženi, smatra dr.sc. Dario Vučenović, ravnatelj Obiteljskog centra Zadarske županije.

''Seksualno nasilje ima različite oblike, a djeca jako teško priznaju što im se događa, osobito kada je zlostavljač član obitelji ili osoba koju poznaje'', kaže Vučenović.

Od 2005. do 2010. godine u Hrvatskoj je prijavljeno 2483 seksualna delikta na štetu djece, a u Zadarskoj županiji 76. Srećom, značajnijeg porasta takvih slučajeva nema. Nerijetko je i roditelje koji doznaju za zlostavljanje strah prijaviti nasilje nad djetetom, jer se boje zlostavljača i reakcije okoline. Vučenović kaže da je tada najbolje javiti se Obiteljskom centru.

Seksualno zlostavljanje po jačini i težini psihičkih smetnji koje izaziva određeno je kao visokotraumatski događaj. Ostavlja teške i trajne posljedice na mentalno zdravlje. Od zlostavljanja do prijave prolazi previše vremena, najčešće jer žrtva (dijete) ne može verbalizirati ono što mu se dogodilo, ili je u strahu od gubitka najbližih. Jednako je teško kada je žrtva prisiljena susresti se sa zlostavljačem tijekom sudskih postupaka, pa dolazi do sekundarne traumatizacije.

Kako reagirati?

Najvažnije je prihvaćanje i razumijevanje, te je potrebno izbjegavati iskazivanje zgražanja ili osude.

Maja Škifić, dipl.soc.radnica, govorila je o ''pravilu donjeg rublja'', odnosno, važnosti dobre komunikacije s djetetom. Djetetu je potrebno kazati kako dodiri mogu biti dobri i loši, a granica je donje rublje. Na tu je temu snimljen i animirani film.

Djeca imaju pravo odbiti dodir ili poljubac. Isto tako, djetetu možemo kazati kako nas dobre tajne čine sretnima, a loše ne. Važno je naučiti dijete reći ''Ne'' nedopustivom kontaktu.

U četvrtak, 29.11.2012., u 18.00 sati u Gradskoj knjižnici Zadar održat će se radionica Udruge " Humani studio"- Kako razumjeti svoje najmlađe.