Za porast agnostika i ateista u Hrvatskoj zacijelo je zaslužan politički vrh

Katolička crkva najveći je "gubitnik" posljednjeg popisa stanovništva i izgubila je vjernika nešto više nego što, primjerice, Split ima stanovnika. Točnije, u usporedbi sa 2001. čak je 204.408 pripadnika Katoličke crkve danas manje nego prije deset godina. Istodobno, broj nevjerujućih (agnostika, skeptika i ateista) povećao se gotovo za 100.000. Također, male vjerske zajednice u Hrvatskoj bilježe vidljiv porast, piše vecernji.hr

Službena Crkva nije danas komentirala rezultate popisa stanovništva, no teolog dr. Adalbert Rebić kaže kako se ne radi ni o kakvim "dramatičnim brojkama i rezultatu", ali su brojke ipak indikativne i pokazuju da crkveno vodstvo ne radi u skladu s potrebama vremena i da ljudi zbog toga napuštaju Crkvu.

Sve brojniji muslimani

- Veliki broj naših katolika je nestao, odnosno umro i nije se rodio, u ovih deset godina i tu je manjak, jer se ta brojka bolje vidi na većinskom dijelu stanovništva. Veliki porast imaju, primjerice, muslimani, jer iza Domovinskog rata mnogi su ostali u Hrvatskoj. Zbrinuli smo oko 200.000 muslimana u Hrvatskoj i mnogi se od njih nisu vratili u BiH, nego su u Hrvatskoj našli zaposlenje i nastanili se. Čim jedan dio pučanstva raste, logično je da se drugi smanjuje - kaže dr. Rebić.

Za porast agnostika i ateista u Hrvatskoj zacijelo je zaslužan politički vrh. Odnosno, nakon javnog očitovanja predsjednika Ive Josipovića da je agnostik (za kojega se vidi da izrazito štuje vjerske zajednice i njihovo poslanje), mnogi su ljudi napustili deklarativno katoličanstvo, koje im je služilo isključivo kao neka vrsta društvene i političke mimikrije, tj. svjesna kupnja društvene i političke podobnosti.

- Mislim da je tu riječ o pomodarstvu, jer se u posljednjih deset godina pojavljuju predsjednici države od kojih je jedan ateist, a drugi agnostik. I danas državu vode agnostici, koji su zapravo kulturalno kršćani. Predsjednik države tu se vrlo kulturno i pošteno izjašnjava, a premijer malo manje. Ali među ljudima se proširila neka "mantra" da je biti agnostik nešto moderno i bolje pa tu treba tražiti razloge. Crkvi to može biti znak upozorenja da dovoljno ne radi, da nije misionarska nego birokratska - kaže dr. Rebić, dodajući da se Crkva "uspavala iza svojih zidina, živi kao u nekom burgu, kako kaže teolog Hans Urs von Balthazar, i to može biti pogubno u budućnosti".

- Ako biskupi i svećenici ne budu ozbiljno shvatili zadaću evangelizacije i Drugog vatikanskoga koncila te ako budu išli protiv njega, onda će se taj broj smanjivati i ubuduće! Crkva mora ići ususret svijetu, ne smije ga prezreti. Katolička crkva mora biti živa barem onoliko kao što su neke manjinske kršćanske zajednice protestantskog podrijetla, čiji je broj malo porastao - objašnjava dr. Rebić.

Moraju preispitati svoj rad

Čak misli da nakon objave rezultata ovih popisa biskupi i svećenici moraju "preispitati svoj rad, svoju djelatnost i odnos prema svijetu". - Suvremeno i moderno ne trpi da se biskup pojavljuje u zlatu i srebru, s prstenom i kapom, nego kao čovjek koji ima tome svijetu nešto reći i pokrenuti ga prema dobru, plemenitosti, dobroti, ljubavi. Naša Crkva kao da se vraća u prošlost i da želi živjeti u prošlosti - pomalo će rezignirano Adalbert Rebić.

Koliko znači organizirani vjerski rad s ljudima, najbolje se pokazalo na maloj židovskoj populaciji, koja se povećala za 41 vjernika. Nije mnogo, ali je znakovito. - Logično je da ih je više, jer su se Židovi prije pisali kao ateisti ili se nisu izjašnjavali oko vjere, jer donedavno nije bilo židovskog religioznog života. Danas imamo dva rabina u Zagrebu i rezultat toga je da zbog toga ima više Židova, tj. vjerski osviještenih Židova, koji su do jučer bili ateisti, a danas su vjernici - tumači dr. Rebić, dodajući da je "svijet kao vrt i neka cvate tisuću cvjetova, a ne da smo svi isti".

vecernji.hr/eZd