Šef slovenske vlade raspravljao je s članovima Odbora za vanjsku politiku do kasno navečer. Odluka je pala: ne treba nam zemlja, ali želimo izlaz na otvoreno more!, piše jutarnji.hr

Slovenija ipak neće, čini se, pred arbitražnim sudom zahtijevati da joj pripadne i Savudrija, ali će vjerojatno tražiti da joj pripadne kontrola nad čitavim Piranskim zaljevom. Iako to službeno nije potvrđeno, može se to zaključiti iz izjava ministra vanjskih poslova Karla Erjavca i pisanja slovenskih medija o prijeporima u slovenskom državnom vrhu oko sadržaja slovenskog podneska arbitražnom sudu.

O tome je na sjednici u tzv. tihoj, odnosno, gluhoj sobi Državnog zbora - koja se koristi za rasprave o državnim tajnama - preksinoć raspravljao Odbor za vanjsku politiku. Premijer Janez Janša ostao je tri i pol sata - do oko 20.30 - te nakon toga poručio da je važno shvatiti da slovenski podnesak ne može ići izvan odredbi arbitražnog sporazuma. Kada su im im uskoro nakon toga donijeli sendviče, bilo je jasno da će se rasprava zavući dugo u noć.

Oko dva sata ujutro, kada je rasprava konačno završila, šef slovenske diplomacije Karl Erjavec rekao je da se podnesak kojeg je sastavilo Ministarstvo vanjskih poslova u suradnji s vrsnim međunarodnim stručnjacima neće mijenjati.

- Argumentacija je pripremljena kao mozaik i ako maknete jedan kamen iz tog mozaika, cijela argumentacija može pasti. Riječ je o vrlo stručnim, vrlo zahtjevnim pravnim pitanjima. Treba biti svjesan da arbitražni sporazum postavlja određena ograničenja. Što se tiče granice na kopnu, nju se mora odrediti na temelju međunarodnog prava, a što se tiče granice na moru, uz međunarodno pravo tu je i načelo pravednoti i načelo dobrosusjedskih odnosa. Mi smo ta načela poštivali, argumentirali i računam na dobro rješenje pred arbitražnim sudom - rekao je Erjavec.

Izmijenjeni podnesak

Samo nekoliko dana ranije, premijer Janez Janša zaprepastio je javnost tvrdnjom da je podnesak, koji je pripremao tim vrhunskih domaćih i stranih stručnjaka, i koji je Sloveniju stajao 2,2 milijuna eura - loše pripremljen, pa ga je vratio Ministarstvu vanjskih poslova na doradu. No, Janša se potom u Parizu osobno sastao sa stranim odvjetnicima koji će zastupati Sloveniju, "i sada i on ocjenjuje da je podnesak primjeren za to da ga pošaljem u Haag", rekao je Erjavec.

Kako Delo piše pod naslovom "Arbitrima poručujemo da ne znamo što bismo htjeli", u podnesku Ministarstva vanjskih poslova tvrdi se da je Slovenija 25. lipnja 1991. nadzirala cijeli Piranski zaljev i da je imala dodir s otvorenim morem. Manja skupina pravnika i povjesničara iz Zavoda 25. lipnja pripremila je prijedlog podneska prema kojem bi Slovenija dokazivala da i na kopnu granica ide južno od rijeke Dragonje, odnosno da joj pripada i druga obala Piranskog zaljeva, sve do Savudrijskog rta. - Očekujemo razumno rješenje, a to je otvoren i neometan pristup otvorenom moru. O ostalom ćemo još razgovarati - rekao je nakon sjednice član Zavoda 25. lipnja Daniel Starman.

Erjavec je rekao da će država pozvati Zavod na suradnju u fazi kada će pripremati odgovor na hrvatski podnesak arbitražnom sudu. - Tada bi sve te povijesne okolnosti i drugačiji pogledi mogli biti dobrodošli - rekao je Erjavec te dodao da su se predstavnici Zavoda na čelu s Marjanom Podobnikom već imali priliku susresti sa slovenskim odvjetnicima početkom ovog mjeseca.

- Pojavljivale su se kritike da odvjetnici nisu upoznati sa svom dokumentacijom s tog područja, da možda projektna skupina, ili možda Ministarstvo, nije odvjetnike upoznala sa svim okolnostima, činjenicama, kako pravnima tako i povijesnima - objasnio je Erjavec. Istovremeno se lider političke skupine socijalista u Europskom parlamentu Hannes Swoboda u Kopru osvrnuo na aktualne napetosti između Hrvatske i Slovenije oko Ljubljanske banke.

Imidž Slovenije

- Uvjeren sam da će Slovenija i Hrvatska pronaći rješenje. Ako Slovenija ne bi ratificirala sporazum, bio bi to loš znak za Europu, prije svega za Hrvatsku, ali najnegativnije bi bile posljedice za Sloveniju. To bi najviše štetilo imidžu same Slovenije i štetilo bi povjerenju u kredibilitet slovenskih političara - rekao je Swoboda.

JL/eZd